Kritike su bile glasne i oštre. U ponedjeljak (6. jul 2026) kineska mornarica izvela je raketni test u južnom Pacifiku. Prema navodima državne novinske agencije Sinhua, nuklearna podmornica ispalila je raketu s maketom bojeve glave u međunarodne vode. Test je, kako se navodi, bio uspješan.
Ministarka spoljnih poslova Australije Peni Vong ocijenila je da taj potez destabilizuje regionalnu bezbjednost. Japan je pozvao Kinu da preispita svoje postupke.
Oglasio se i Novi Zeland: ministar spoljnih poslova Vinston Piters izjavio je u Velingtonu da njegova zemlja ne želi da Kina koristi južni Pacifik kao područje za testiranje raketa.
„Duboko smo zabrinuti zbog kineskog testiranja oružja sposobnog za nošenje nuklearnih bojevih glava u južnom Pacifiku“, rekao je Piters.
Pacifik nije bio pošteđen nuklearnog nadmetanja ni u prošlom vijeku. Koralni atol Bikini, koji danas pripada Maršalovim Ostrvima, bio je poprište brojnih američkih nuklearnih proba nakon Drugog svjetskog rata. Bezbjednosnu arhitekturu u pacifičkom prostoru u to vrijeme u velikoj mjeri oblikovale su Sjedinjene Države.
Raketa dometa do 12.000 kilometara
Upravo tu bezbjednosnu arhitekturu Kina sada dovodi u pitanje. Iako zvanični mediji nisu objavili detalje o testiranju, nacionalistički orijentisani vojni analitičari na kineskim društvenim mrežama nagađaju o snazi testirane rakete. „To je interkontinentalna balistička raketa serije Đulang-3 (JL-3) koja se lansira sa podmornice“, kaže potpukovnik Žang Žunše iz Kineskog instituta za pomorska istraživanja.
Đulang-3, ili „Veliki talas-3“, trenutno je u razvoju. Dizajnirana je da ima maksimalni domet od 12.000 kilometara i može da nosi više nuklearnih bojevih glava. Između 2018. i 2019. godine prijavljena su tri uspješna testa.
„Meta te rakete nisu borbene trupe na frontu, već strateški ciljevi kao što su komandni centri, vojne baze ili objekti za snabdijevanje energijom“, objašnjava Žang dodajući da je to sveobuhvatno sredstvo odvraćanja.
Đulang-3 navodno je lansirana sa nuklearne podmornice tipa 094, klase Đin. Ona je duga 135 metara, ima posadu od 120 mornara i može da ostane pod vodom i do 70 dana. Kineska mornarica trenutno raspolaže sa šest podmornica tog tipa. Žang ne isključuje mogućnost da je možda korišćena i modifikovana verzija podmornice.
Prema podacima vašingtonskog analitičkog centra Inicijativa za nuklearne prijetnje, pored klase Đin, Kina koristi još 59 podmornica na nuklearni pogon.
Uzvratni nuklearni udar
„Čak i kada bi sva ostala vojna sredstva bila onesposobljena, kineska podmornica ostala bi potpuno sposobna za uzvratni nuklearni udar“, ukazuje Žang. Prema njegovim riječima, iz međunarodnih voda Kina bi mogla da odabere bilo koju tačku na Pacifiku i odatle izvede pouzdan uzvratni strateški napad.
Još u septembru 2024. Kina je sa kopna prema južnom Pacifiku lansirala interkontinentalnu raketu sa maketom bojeve glave. Projektil je tada pao na unaprijed određeno područje u Francuskoj Polineziji. Bio je to prvi kineski test neke interkontinentalne rakete iznad međunarodnih voda nakon više od 40 godina.
Kao i tada, Peking je i ovoga puta naglasio da su sve susedne države unaprijed bile obaviještene, te da vježba nije bila usmjerena ni protiv jedne zemlje, niti konkretnog cilja.
Kina želi da promijeni odnos snaga u Pacifiku
Kina želi da promijeni postojeći poredak na Pacifiku. Snažno vojno prisustvo SAD i njihovih saveznika na njenom pragu zabrinjava Peking. Komunistička vlada želi da se uvjeri da je sposobna da uzvrati na preventivne vojne udare i da odgovori onim što smatra da je odgovarajući kontranapad. Istovremeno, nuklearna sila Kina obećava da neće pokrenuti preventivni nuklearni udar.
„Kina trenutno dovodi u pitanje regionalnu bezbjednosnu arhitekturu koju SAD predvode na različitim nivoima“, napisao je još 2024. Feliks Hajduk, šef istraživačke grupe za Aziju u berlinskom trustu mozgova Njemački institut za međunarodne i bezbjednosne poslove (SWP). U to vrijeme, njemačke oružane snage učestvovale su u vojnoj vežbi na Pacifiku koju su predvodile SAD. Tokom pet nedjelja u julu i avgustu 2024. godine, 29 zemalja sa 40 ratnih brodova vježbalo je oko američke pomorske baze u Perl Harburu.
Rastuća zabrinutost
„Nazivajući regionalni poredak pod vođstvom SAD ’reliktom Hladnog rata’ i uz promociju alternativnog poretka ’od Azijata za Azijate’ s Kinom na čelu, te kroz ubrzano jačanje Narodnooslobodilačke vojske, razvoj bilateralnih bezbjednosnih partnerstava i militarizaciju velikih djelova Južnokineskog mora, Peking nastoji da ostvari svoje strateške ciljeve“, napisao je Hajduk.
Međutim, zabrinutost za bezbjednost raste i u južnom Pacifiku. „Raketne snage Narodnooslobodilačke vojske Kine predstavljaju najefikasnije kinesko sredstvo za izvođenje udara velikog dometa na Australiju“, naveli su Sem Rogivin i Dejvid Valans iz australijskog Lovi-Instituta u studiji objavljenoj u junu 2026. „U slučaju većeg regionalnog sukoba, vojne baze širom sjeverne Australije bile bi na meti kineske vojske.“
Australijski istraživači još prošlog mjeseca zaključili su da javno dostupni podaci ne pružaju uvjerljive dokaze da kineska raketa lansirana s kopna može da dosegne čitavu teritoriju Australije. Pošto se najveći australijski gradovi nalaze na istočnoj obali, procjena je bila drugačija.
Međutim, nakon raketnog testa izvedenog ovog ponedjeljka iz podmornice u južnom Pacifiku, situacija se, po svemu sudeći, promijenila. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je na marginama samita u turskoj prijestonici Ankari da je probno lansiranje poslalo poruku NATO-u. „To je još jedan dokaz da ne smijemo da budemo naivni – a to i nismo“, rekao je Rute.
NATO je vojni savez predvođen Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je dosadašnji fokus bila Evropa. Mogućnost širenja NATO-a prema Aziji, na primjer članstvom Japana, do sada se razmatrala samo teoretski.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
