Hoće li Luksemburg odsjeći glavu srpskoj demokratiji?

Luk Friden treba da odluči o izdavanju dozvole za emitovanje novim vlasnicima poslednjeg nezavisnog medija u Srbiji

1415 pregleda 0 komentar(a)
Foto: United Media
Foto: United Media

Da li je Luk Friden (premijer Luksemburga) osuđen da, protiv svoje volje, „odsiječe glavu“ srpskoj demokratiji? Sve ukazuje na to. Ostaje pitanje kako.

United Media Group, sa sjedištem u Luksemburgu, prodaje svoje kanale koji se emituju na prostoru bivše Jugoslavije, odnosno Adria News Network, portugalskom investicionom fondu Alpac Capital, za koji se smatra da je blizak šefu srpskog režima.

Mediji iz Centralne Evrope upozoravaju na preuzimanje medija u takozvanim „neliberalnim“ ili autoritarnim demokratijama. „Prodaja Adria News Network ne smije dovesti do političkog preuzimanja kontrole nad glavnim nezavisnim medijima“, navodi Reporteri bez granica u saopštenju poslatom početkom mjeseca, piše list d’Lëtzebuerger Land.

Ovo nije prvi put da jedan režim Centralne Evrope diskretno preuzima kritičke medije putem kapitala. Tokom 2025. godine, medijske istrage otkrile su da je kupovina panevropskog kanala Euronews od strane Alpac-a 2022. godine bila finansirana novcem ljudi bliskih Viktoru Orbanu, tadašnjem premijeru Mađarske.

Danas je, između ostalog, ugrožena nezavisnost srpskog kanala N1, koji je tokom dvadeset meseci intenzivno izveštavao o studentskim protestima koji su oslabili poziciju predsjednika Aleksandra Vučića.

Sporazum o prodaji Adria News Network, koja ima publiku od 16 miliona ljudi i oko 1.000 zaposlenih, objavljen je u maju, ali se preuzimanje redakcija ubrzava posljednjih dana.

Kako izvještava srpski medij Cenzolovka, predstavnik Alpac Capital-a, Pedro Vargas David, sada se pojavljuje kao administrator kompanija koje upravljaju kanalima N1 i Nova S, kao i medijima Danas i Radar, odnosno svim srpskim medijima koji su pod okriljem Adria News.

Odgovorni urednici N1 u Bosni, Hrvatskoj i Sloveniji takođe su otpušteni, „putem mejlova poslatih iz Luksemburga“, navodi Cenzolovka.

Evropski sindikati novinara sada su usmjerili pažnju ka Luksemburgu, odnosno ka SMC-u (Service des médias et de la connectivité), kao i ka ALIA-i (Autorité luxembourgeoise indépendante de l’audiovisuel), posljednjoj brani pred demokratskom ofanzivom.

Prilikom promjene vlasnika emitera, novi vlasnik mora da zatraži novu koncesiju od luksemburških službi, koje su faktički pod nadležnošću Luka Fridena, ministra za medije, budući da je Elisabeth Margue delegirana za tu oblast. To je učinjeno 17. juna, prema informacijama radija 100,7, piše za d’Lëtzebuerger Land Pjer Sorlut.

SMC se pri donošenju odluke oslanja na savjetodavno mišljenje koje priprema Upravni odbor ALIA-e, kojim danas predsjedava Marc Glesener, bivši sekretar poslaničke grupe CSV-a i bivši glavni urednik lista Wort.

Na pitanje lista Land, rukovodstvo ALIA-e navodi da je postupak još u toku.

Media Board, tijelo koje okuplja regulatorne organe za medije država članica EU, takođe je preuzelo slučaj. ALIA će moći da razmotri nacrt evropskog mišljenja prije nego što donese svoje.

Nema preciznog roka, ali portparolka je za Land izjavila:

„Ova mišljenja biće pažljivo razmotrena i biće predmet detaljne analize prije bilo kakvog odlučivanja SMC-a.“

ALIA već dobro poznaje slučaj United Group

ALIA dobro poznaje slučaj United Group, matične kompanije Adria News.

Ovaj telekomunikacioni i medijski konglomerat, koji je osnovao Srbin Dragan Šolak, preselio se u Luksemburg 2007. godine zbog pravne stabilnosti, kako bi odatle vodio svoje panevropske aktivnosti, naročito u oblasti audiovizuelnih medija.

Desetine kanala ove grupe, koja je prvenstveno aktivna u Centralnoj Evropi, tokom gotovo dve decenije značajno su angažovale ALIA-u.

Tokom poslednjih mjeseci, regulatorno tijelo za audiovizuelne medije počelo je da izražava zabrinutost zbog uređivačke politike u ovoj grupaciji, koja je sada većinski pod kontrolom investicionog fonda BC Partners.

U svom mišljenju iz novembra prošle godine, prilikom obnove koncesije, ALIA je ukazala na zabrinutost evropskih institucija — Komisije, a potom i Parlamenta — zbog razvoja vladavine prava u Srbiji i prijetnji slobodi medija.

U avgustu 2025. godine OCCRP i srpski medij KRIK objavili su snimak u kojem generalni direktor Telekom Srbija, blizak Vučiću, i direktor United Group-a dogovaraju približavanje uređivačke politike politici koju vodi srpska vlada.

ALIA je na kraju dala privremeno pozitivno mišljenje, uz pojačan nadzor zbog „rizika od miješanja“. Te rizike su rukovodstvo Adria News i njeni akcionari odbacili.

Reporteri bez granica (RSF) smatraju prodaju Adria News „pravim zemljotresom u medijskom pejzažu Balkana“.

„Nedostaju ključne informacije o finansiranju, kao i informacije o postojanju čvrstih barijera između vlasnika i redakcija“, navela je organizacija početkom meseca.

Ove bojazni su se ove nedelje konkretizovale smjenama na čelu redakcija.

Udruženja novinara očekuju od Luksemburga da odbije izdavanje koncesije. Premijer bi se, naime, mogao pozvati na zaštitu pluralizma i slobode medija.

Ali šta bi se dogodilo nakon toga?

Rukovodstvo Adria News moglo bi da preseli sjedište u neku treću državu, eventualno u Srbiju, gde vjerovatno ne bi naišlo na prepreke, navodi list d’Lëtzebuerger Land.

Samo bi njihove aktivnosti u Sloveniji i Hrvatskoj, a uskoro i u Crnoj Gori, zahtevale jurisdikciju iz koje bi se emitovalo u EU.

Azil bi mogao biti pronađen u „osi neliberalnih demokratija“, na primjer u Slovačkoj Roberta Fica, jednog od predatora slobode medija koje je identifikovao RSF.

U svom redovno ažuriranom pregledu, ova nevladina organizacija okuplja grupe i ličnosti neprijateljski nastrojene prema novinarima.

Aleksandar Vučić je na tu listu uvršten 2025. godine, nakon što je, između ostalog, aktivnosti N1 nazvao „čistim terorizmom“.

Tokom poslednjih mjeseci, srpski predsjednik se bilateralno sastao sa pet od ukupno 16 drugih šefova država koje RSF označava kao predatore slobode medija: Vladimirom Putinom (Rusija), Si Đinpingom (Kina), Ilhamom Alijevim (Azerbejdžan), Viktorom Orbanom (Mađarska) i Redžepom Tajipom Erdoganom (Turska).

Vučić, predsjednik zemlje koja je zvanično kandidat za članstvo u EU od 2012. godine, takođe se više puta sastajao sa čelnicima EU, Antoniom Kostom i Ursulom fon der Lajen.

Ulog je i dalje isti: Zadržati Srbiju blizu Evrope

To je takođe ono što je na kocki: zadržati Srbiju blizu evropskog tabora.

Ova zemlja, bogata litijumom i borom, sa dva metala važna za industriju, od interesa je za Evropu. Takođe iz geopolitičkih i bezbednosnih razloga.

Srbija je istovremeno ekonomski veoma povezana sa Kinom, a kulturno sa Rusijom. Arapski Emirati takođe ulažu kapital u Srbiju — uključujući i preko United Group-a.

U koalicionom sporazumu, vlada navodi da želi da pronađe „odgovarajuću ravnotežu između naših vrednosti i naših interesa“, piše Sorlut zad’Lëtzebuerger Land.

Ovog četvrtka srpska vlada dodatno pritiska Luka Fridena.

U otvorenom pismu, njen ministar informisanja poziva kupca Pedra Vargasa Davida da napadne ALIA-u, koja, prema njegovim riječima, odugovlači sa davanjem mišljenja.

Boris Bratina naziva luksemburško regulatorno tijelo „prevarom vijeka“, čija je jedina svrha da štiti navodno ilegalne televizijske kanale, pružajući „sigurnu kuću antivladinom spektru, čineći svaku laž mogućom“ i ismijevavajući „svako pojavljivanje predstavnika vlasti“.

„Došli smo do tačke u kojoj televizije koje kupujete stvaraju i neguju, bez imalo skrupula, paralelnu stvarnost“, piše Vučićev saradnik, pre nego što poziva Vargasa da preseli svoje kanale u Srbiju, kao što je to učinio sa Euronews-om.

Izbori se približavaju u Srbiji. Najkasnije 2027. godine.

Autor je takođe dopisnik Reportera bez granica (RSF) za Luksemburg.

Pogledajte još: