Hormuz drži SAD i Iran zaglavljene u vrtlogu osvetničkih napada

Privremeni dogovor Sjedinjenih Država i Irana o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza i produženju prekida vatre trebalo je da omogući nesmetan prolaz brodova i protok nafte, ali se tri i po sedmice kasnije plovidba tim ključnim energetskim koridorom odvija neuredno, krhko i sa čestim zastojima, piše “Fajnenšl tajms”.

Pošto je prošlog mjeseca objavio da će moreuz biti otvoren “bez taksi”, američki predsjednik Donald Tramp poručio je “brodovima svijeta” da “pokrenu motore”, uz poruku: “Neka nafta teče”. Ipak, taj vitalni plovni put i dalje je glavna tačka spora.

Nakon najnovije razmjene udara između SAD i Irana, Tramp je rekao da vjeruje da je njihov krhki prekid vatre “gotov”, ali kasnije kazao da ne misli da će izbiti rat punog obima sa Iranom.

„Ne mislim da će ponovo početi. Mislim da će se završiti veoma brzo. Oni su pogodili nekoliko brodova, pa smo ih mi pogodili mnogo jače”, rekao je Tramp novinarima u Ankari nakon samita NATO-a.

„Šta god da se dogodi, biće završeno veoma brzo... i samo će učiniti stvari bezbjednijim, uključujući i za naftu”, rekao je.

.

Posrednici pokušavaju da održe diplomatski proces na pravom kolosijeku, kazala je za FT osoba upoznata s tim pitanjem. Međutim, njihov zadatak stalno otežavaju dvije suprotstavljene sile: Trampovo nastojanje da se brodovi što brže pokrenu kroz moreuz kako bi se ublažila energetska kriza uoči američkih izbora za Kongres na polovini mandata, i otpor Irana prema bilo kakvom slabljenju njegove kontrole nad tim plovnim putem.

To je zaraćene strane uvelo u uporne cikluse uzajamnih napada. Svaki put kada Iran gađa brodove koji ne koriste rute koje on želi, SAD odgovaraju udarima na Islamsku Republiku, a Teheran uzvraća.

Ranije su takvi sukobi bili ograničeni, ali oni neprestano podrivaju krhki prekid vatre od 8. aprila, privremeni sporazum potpisan 17. juna i diplomatske napore da se posreduje u postizanju trajnog rješenja, navodi FT.

Kontrola nad Hormuškim moreuzom - koji Iran nikada nije zatvorio prije nego što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli rat - za Teheran je postala “zlatno oružje”, zbog kojeg je spreman da rizikuje novu eskalaciju sa SAD, i veći prioritet od nuklearnog programa zbog kojeg je decenijama trpio sankcije, ocjenjuje Rojters.

Visoki iranski pregovarač, predsjednik parlamenta Mohamed Bager Galibaf, optužio je juče SAD da krše sporazum o prekidu vatre. “Era zastrašivanja i iznude je završena”, napisao je Galibaf na Iksu. “Ne popuštamo”.

Kontrola nad Hormuškim moreuzom za Teheran je postala "zlatno oružje", zbog kojeg je spreman da rizikuje novu eskalaciju sa SAD, i veći prioritet od nuklearnog programa zbog kojeg je decenijama trpio sankcije

Teheran sada nerado odustaje od ključne karte koju drži u pregovorima koji bi trebalo da budu usmjereni na konačno rješenje.

“Iran ne želi da se odrekne uticaja koji ima nad moreuzom, svojim oružjem masovnog poremećaja, prije nego što bude postignut širi dogovor o američkom ekonomskom rasterećenju”, rekla je za FT Eli Geranmajeh iz Evropskog savjeta za spoljne odnose. “Za Trampa je ponovno otvaranje moreuza u središtu memoranduma o razumijevanju - i bez toga će biti pod ogromnim pritiskom republikanskih jastrebova da obnovi rat sa Iranom”.

Dodala je: “Dvije strane trebalo je da dogovore obostrano prihvatljiv protokol za moreuz prije nego što su potpisale memorandum o razumijevanju.

Što duže traje odsustvo takvog dogovora, moreuz ostaje blokiran, a vjerovatnoća da se Vašington i Teheran vrate ratu sve veća”.

Prema memorandumu o razumijevanju potpisanom prošlog mjeseca, Teheran je pristao da tokom 60-dnevnog produženja prekida vatre od 8. aprila dozvoli prolaz brodova kroz moreuz bez naplate.

Zauzvrat, SAD bi ukinule pomorsku blokadu iranskih luka. Iran bi u roku od 30 dana uklonio mine iz moreuza, a saobraćaj bi trebalo postepeno da se vrati na nivoe prije rata.

Kao finansijski podsticaj, SAD su Teheranu odobrile izuzeće koje mu omogućava da svoju sirovu naftu i proizvode povezane s naftom prodaje u dolarima.

Međutim, Teheran je saopštio da će ubuduće uvesti naknade. Krhki dogovor brzo je stavljen na probu, pošto je Teheran insistirao da brodovi koriste rutu blizu njegove obale, gdje može da nadzire saobraćaj kroz plovni put kojim je prije rata prolazila oko petina svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa.

SAD su, međutim, podsticale plovila da prolaze blizu obale Omana, čije se teritorijalne vode protežu kroz taj plovni put. To je američkim ratnim avionima omogućilo da od kraja maja pružaju vazdušnu zaštitu brodovima.

Pojava alternativne rute frustrirala je Teheran jer je smanjila njegovu kontrolu, rekao je diplomata upoznat s tim pitanjem.

Te napetosti izbile su u prvi plan nekoliko dana nakon što je američki potpredsjednik Džej Di Vens 21. juna predvodio delegaciju u Švajcarskoj na prvu rundu razgovora na visokom nivou o konačnom rješenju, uključujući dogovor o nuklearnom programu Islamske Republike.

Strane su se dogovorile da uspostave direktnu liniju kako bi se izbjegli incidenti u moreuzu, spriječili nesporazumi i koordinisala plovidba dok se mine uklanjaju.

Međutim, Iran je već poslije nekoliko dana pucao na jedan brod, upozoravajući plovila da ne koriste ono što je nazvao neovlašćenim rutama, što je prema pisanju FT-a pokrenulo ciklus osvetničkih napada. Zaraćene strane su zatim prošle sedmice održale višednevne razgovore u Kataru, jednom od glavnih posrednika.

Ti pregovori bili su usredsređeni na moreuz, pošto su sporovi oko tog plovnog puta odvlačili pažnju od već ionako zahtjevnih diplomatskih nastojanja da se u okviru 60-dnevnog produženja prekida vatre postigne napredak u nuklearnom sporazumu.

Posrednici su vjerovali da su ostvarili oprezan napredak. Međutim, potom su izbili najnoviji napadi, dodatno uznemirivši ionako nervoznu brodarsku industriju. Čak i prije toga, brodarske kompanije su upozoravale da će biti potrebno vrijeme da se povrati povjerenje i snize premije osiguranja.

Najnoviji napadi pojačali su zabrinutost za bezbjednost i sigurnost, pri čemu podaci o brodskom saobraćaju pokazuju da su se najmanje četiri tankera za naftu i gas okrenula nazad umjesto da pokušaju da prođu tim vitalnim pravcem snabdijevanja, prenio je Rojters.

Fjučersi na Brent sirovu naftu skočili su juče za više od pet odsto, najviše u jednom danu od kraja maja, na 78,48 dolara za barel.

Iako je to znatno ispod 120 dolara zabilježenih na vrhuncu borbi, dovoljno je da unese novi inflacioni rizik na tržište obveznica, posebno zato što su mjeseci sukoba smanjili globalne zalihe nafte.

Očekivalo se da će razgovori SAD i Irana biti nastavljeni 12. jula, nakon što bude završena višednevna sahrana ubijenog iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, koja se održava ove sedmice.

Međutim, nije bilo jasno da li će oni sada biti nastavljeni. Tramp je u srijedu rekao da pregovarači “mogu da razgovaraju, ali mislim da gube vrijeme”.