Jedan od najistaknutijih kubanskih disidenata otišao je u egzil u Sjedinjene Američke Države (SAD), nakon što je napustio Kubu, gdje je odslužio petogodišnju zatvorsku kaznu, prenosi danas britanski medij BBC.
Luis Manuel Otero Alkantara (38) predvodi Pokret San Isidro (SIM), grupu umjetnika, novinara i intelektualaca koji se zalažu za slobodu govora i demokratiju u toj komunističkoj zemlji.
Uhapšen je 2021. godine tokom najvećih antivladinih protesta na Kubi u posljednjih nekoliko decenija i proveo je pet godina u zatvoru sa maksimalnim stepenom obezbjeđenja Gvanahaj, u blizini Havane.
Njegovo mjesto boravka posljednjih dana nije bilo poznato, pošto su ga kubanske vlasti držale na nepoznatoj lokaciji dok su SAD razmatrale i odobrile zahtjev za uslovni ulazak u zemlju.
Po izlasku sa aerodroma u Majamiju, 38-godišnjaka su dočekale pristalice koje su pjevale kubansku himnu, dok je kažiprstom i palcem formirao slovo L, kao simbol riječi "Libertad", što znači sloboda i predstavlja prepoznatljiv antivladin znak.
"Vjerujem da diktatura mora biti okončana, kao i dinastija Kastro. Jer dok god je neki Kastro na vlasti, biće i korupcije", rekao je Alkantara novinarima.
Kubanske vlasti tvrde da SIM finansira Vašington i da je pokret korišćen za podrivanje države, što njegovi članovi negiraju. Mnogi članovi kažu da su stalno na meti snaga bezbjednosti, a neki su, kako navode, proizvoljno pritvarani.
Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da je "brutalni obračun kubanske vlade sa sopstvenim narodom prije pet godina još jedan podsjetnik na jedinstvenu bijedu i zlo koji su svojstveni komunističkom sistemu".
"Jedini 'zločin' Otera Alkantare bio je to što je odbio da ćuti i što je svojom umjetnošću zahtijevao osnovne slobode koje su običnim Kubancima uskraćene gotovo sedam decenija", naveo je u saopštenju.
Slučajevi Otera Alkantare i njegovog kolege iz Pokreta San Isidro Majkela Kastilja, poznatog kao "Osorbo", koji služi osmogodišnju zatvorsku kaznu, godinama su izvor diplomatskih tenzija između Vašingtona i Havane.
Te tenzije su posljednjih mjeseci dodatno porasle, nakon što je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa uvela Kubi naftnu blokadu i sankcije, uz otvorene prijetnje vojnom intervencijom.
Prošle nedjelje je CBS, američki medijski partner BBC-ja, objavio da Pentagon razmatra vojne opcije u vezi sa Kubom, iako su zvaničnici koje je citirao naveli da ti brifinzi ne znače da je donijeta bilo kakva odluka o sprovođenju operacije.
Američka naftna blokada dodatno je pogoršala tekuću krizu sa gorivom, dok se Kubanci posljednjih mjeseci suočavaju sa dugotrajnim nestancima struje i nestašicama hrane.
SAD su u maju takođe objavile do sada nezabilježenu optužnicu za ubistvo protiv bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra zbog obaranja dva aviona 1996. godine, kada su poginule četiri osobe. Rusija i Kina osudile su taj potez.
Turizam je pretrpio veliki udar zbog američkih sankcija, pa je u prvih pet mjeseci 2026. godine ostrvo posjetilo manje od 360.000 ljudi, što je pad od gotovo 60 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Oneija.
Vašington je u maju upozorio da je malo vjerovatno postizanje mirnog sporazuma sa tom karipskom zemljom.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
