Dok se rat sa Iranom ponovo zaoštrava, arapske države Zaliva okreću se Kini, a ne Vašingtonu, tražeći da Peking iskoristi ekonomski uticaj na Teheran kako bi se ponovo otvorili Hormuški moreuz i Crveno more. Time se testira koliko je Kina sposobna i spremna da izvrši pritisak na Iran, piše Rojters.
Zahtjevi Zaliva za većom kineskom ulogom proističu iz sve većeg nezadovoljstva, navode izvori iz regiona. Rat pokrenut američko-izraelskim napadima na Iran 28. februara oslabio je njihovog regionalnog protivnika, ali je istovremeno ograničio ključni izvoz energenata i, u različitoj mjeri, izložio ih napadima.
Pošto Iran i njegovi saveznici prijete i plovnom putu Bab el Mandeb u Crvenom moru i Hormuškom moreuzu, zalivske države su zatražile pomoć Pekinga, svjesne da je rat pokazao granice američke moći, navela su tri Rojtersova izvora iz regiona.
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji je obavio desetine razgovora i sastanaka sa kolegama u nastojanju da se postigne novi prekid vatre, dok je specijalni izaslanik Žaj Đun razgovarao u arapskim prijestonicama Zaliva i u Iranu.
“Kina održava blisku komunikaciju sa svim stranama i dosljedno radi na zaustavljanju borbi i podsticanju mira”, saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova odgovarajući na zahtjev Rojtersa za komentar.
Položaj Kine kao velikog kupca nafte iz cijelog Zaliva i najvećeg trgovinskog partnera Irana pruža joj mogućnosti, ali istovremeno zahtijeva oprez, piše u analizi.
“Između Zaliva i Kine postoji veliko međusobno poštovanje, a Kina je važan trgovinski partner, pa se sva pitanja pokreću veoma diskretno”, rekao je jedan izvor iz Zaliva.
Iran tvrdi da će zadržati kontrolu nad Hormuškim moreuzom, uz napomenu da je napadnut tokom pregovora o nuklearnom programu koji su SAD i Izrael obećali da će uništiti.
Zalivske vlade se nadaju da će Peking na kraju usmjeriti Teheran ka sporazumnom rješenju, rekao je izvor, dodajući da Kina često djeluje sporo i oprezno. Ipak, svjesne su da bi dugotrajan rat mogao odgovarati i Pekingu, jer povećava pritisak na Sjedinjene Američke Države.
Kina je od samita Zaliva i Kine 2022. razvila bliske trgovinske i investicione veze sa šest članica Savjeta za saradnju u Zalivu - Bahreinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom, Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Novi samit planiran je ove godine u Rijadu, ali još nije potvrđen.
Peking se, međutim, uzdržao od javnog suprotstavljanja prijetnjama Teherana plovidbi, što podstiče sumnje u to koliko je Kina spremna da ide daleko kako bi zaštitila Zaliv i njegov izvoz.
“Kinezi pokušavaju da budu više uključeni i da više pomognu”, rekao je drugi izvor iz Zaliva. “Ali pokazalo se da Kina nije toliko uticajna koliko smo mislili. Da li je riječ o nedostatku volje ili kapaciteta, otvoreno je pitanje. Kada se Amerika uključi, čini se da kalkulacije velikih sila potisnu sve ostalo.”
Henri Tugendhat, stručnjak za Kinu u Vašingtonskom institutu, rekao je Rojtersu da je glavni prioritet Pekinga očuvanje odnosa širom regiona, umjesto rizikovanja diplomatskih posljedica otvorenim svrstavanjem uz bilo koju stranu.
Kada se Vašington direktno uključio, kalkulacije Pekinga su se proširile izvan samog Zaliva i obuhvatile njegove šire odnose i rivalstvo sa SAD.
“Zalivske vlade mogu da kupe kinesku tehnologiju, investicije i dronove, ali ne mogu da kupe kineski uticaj koji djeluje nezavisno od odnosa Pekinga sa Vašingtonom”, rekao je izvor neposredno upoznat sa kineskim razgovorima.
Očekuje se da kineski predsjednik Si Đinping 24. septembra otputuje u SAD na razgovore sa predsjednikom Donaldom Trampom. Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da je Si predložio plan u četiri tačke za očuvanje i unapređenje mira i stabilnosti na Bliskom istoku, kao i podršku zemljama regiona u razvoju, bezbjednosti i saradnji.
Kina je iskoristila snažne ekonomske veze da proširi diplomatsku ulogu na Bliskom istoku, posredujući 2023. u iznenadnom približavanju Saudijske Arabije i Irana, koje je sada na ozbiljnom testu.
Peking sada podstiče Pakistan da posreduje između SAD i Teherana kako bi bili obnovljeni mirovni pregovori, rekla su Rojtersu tri pakistanska izvora.
Kina je takođe direktno razgovarala sa jemenskim Hutima kako bi svojim tankerima omogućila bezbjednu plovidbu južnim dijelom Crvenog mora, nakon što je ta grupa, povezana sa Iranom, zaprijetila da će onemogućiti pristup saudijskim lukama, reklo je ove sedmice šest izvora upoznatih sa tim pitanjem. Kinesko Ministarstvo saobraćaja nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Ana Borščevska, viša saradnica Vašingtonskog instituta, rekla je da su uski bilateralni dogovori kojima je zaštićena plovidba povezana sa Kinom za sada jedini vidljivi rezultat kineskih diplomatskih napora.
“Osim toga, teško je vidjeti šta je još Kina uspjela - ili bila spremna - da postigne”, rekla je. Prema njenoj ocjeni, rat je omogućio Kini da zaštiti svoje interese, dok je rast cijena energenata povećavao pritisak birača na lidere u SAD i Evropi.
Kina je profitirala od velikog popusta na iransku naftu, koji je posljedica međunarodnih sankcija Teheranu. Tokom godina je povećavala podršku iranskom bezbjednosnom sektoru kroz komponente dvojne namjene, opremu za proizvodnju čipova i satelitske navigacione sisteme, ali od početka rata nije otvoreno pružala vojnu pomoć.
Od izbijanja rata sa Iranom, Peking uporno negira medijske navode da je Teheranu ponudio opremu za proizvodnju čipova, obavještajnu podršku ili odbrambene sisteme, tvrdeći da je stav Kine “otvoren i nedvosmislen” i da “nikada nije dolivala ulje na vatru”.
Rat je omogućio Kini da zaštiti svoje interese, dok je rast cijena energenata povećavao pritisak birača na lidere u SAD i Evropi
Odgovor Pekinga na krizu odražava dugogodišnju strategiju izbjegavanja čvrstih bezbjednosnih obaveza daleko od njegovih ključnih interesa u istočnoj Aziji, navode analitičari.
Za razliku od SAD, čija savezništva počivaju na obavezama uzajamne odbrane, Kina radije gradi partnerstva na trgovini, investicijama i prodaji oružja, dok se vojno snažnije angažuje samo u svom neposrednom okruženju, dodaju analitičari.
Izvor neposredno upoznat sa kineskim razgovorima rekao je da je pragmatični dogovor Pekinga sa Hutima uglavnom zaštitio brodove povezane sa Kinom, ali nije stvorio pritisak da se svi napadi obustave. Kina je na sličan način postupala i tokom napada Huta na brodove 2023. i 2024. godine.
Za razliku od SAD, Kina nema odbrambene obaveze u Zalivu, vojni mandat da štiti regionalne plovne puteve, niti naročitu želju da preuzme bilo koju od tih uloga, rekao je izvor.
Peking je saopštio da Kina nije spremna da upotrijebi vojnu silu kako bi ponovo otvorila Hormuški moreuz i da ne vjeruje da to mogu da učine ni druge strane. Umjesto toga, poziva na diplomatiju i dijalog, kao i na bezbjednost i nesmetan protok međunarodnog pomorskog saobraćaja.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
