Korišćenje drugog predsjedničkog mandata za uvećavanje ličnog bogatstva Donalda Trampa izazvalo je zabrinutost pravnih i etičkih stručnjaka, kao i demokratskih članova Kongresa. Tramp je tokom 2025. godine ostvario „nezabilježenih“ 2,2 milijarde dolara prihoda zahvaljujući velikim ulaganjima u kriptovalute, koristi koju ostvaruje od finansijski izdašnih stranih interesa, širenju poslovanja svoje društvene mreže Trut soušal (Truth Social) i drugim izvorima prihoda, dok je savezni nadzor nad njegovim postupcima oslabio.
Tramp je prošle godine nakupio najmanje 1,4 milijarde dolara od svojih poslova povezanih s kriptovalutama, prema podacima iz finansijskih prijava koje je podnio u junu. Istovremeno, oko milion ulagača u jedan Trampov kripto poduhvat pretrpjelo je gubitke od gotovo 3,8 milijardi dolara, nakon što je vrijednost njihovih veoma nestabilnih kripto-imovina naglo pala.
Tramp je ovog ljeta dodatno počeo da unovčava svoju predsjedničku funkciju. Njegova kompanija Trut soušal pokrenula je novu šemu koja bogatim kupcima za 100.000 dolara mjesečno nudi poseban, rani pristup njegovim objavama. Najviši demokratski funkcioneri i organizacije koje djeluju u javnom interesu kažu da to otvara ozbiljna pitanja sukoba interesa i korupcije.
Mark Vorner, demokratski senator iz Virdžinije, u julu je uputio pismo na adrese šest velikih finansijskih trgovinskih udruženja s Volstrita, pozivajući ih da odbiju novi proizvod kompanije Trut soušal, nazvan Trut (Truth) API, koji bi Trampu donosio prihod tako što bi velikim ulagačima omogućio da prije drugih vide njegove objave. Vorner je u pismu pozvao udruženja da „ne daju legitimitet aranžmanu koji prodaje privilegovani pristup predsjedničkim komunikacijama koje mogu uticati na tržište, naročito kada od toga ličnu finansijsku korist ima sam predsjednik“.
Na drugom planu monetizacije predsjedničke funkcije, kritičari su upozorili na to kako je Tramp iskoristio Ministarstvo pravde da sklopi potencijalno veoma unosan i sumnjiv dogovor kojim bi se okončala njegova tužba protiv Poreske uprave SAD vrijedna 10 milijardi dolara, pokrenuta zbog curenja njegovih poreskih prijava. Tim dogovorom njemu i članovima njegove porodice pruža se imunitet od poreskih kontrola njihovih ranijih prijava, što bi Trampu moglo uštedjeti 100 miliona dolara.
Slično tome, pojedini analitičari zabrinuti su zbog načina na koji je Tramp zaobišao ustavnu zabranu primanja poklona i drugih pogodnosti od stranih država tako što je od Katara prihvatio avion vrijedan 400 miliona dolara kao poklon, kao i zbog toga što su drugi imućni stranci podržali pojedine poslove Trampove porodice povezane s hotelima i golf-terenima u inostranstvu.
Osim što je obogatio sebe, Tramp je monetizacijom predsjedničke funkcije i svojim transakcijskim stilom upravljanja državom donio značajnu korist i svojim sinovima, nekim visokim savjetnicima, prijateljima milijarderima, velikim donatorima i drugim saveznicima, tvrde kritičari.
Anketa CNN-a krajem jula dodatno je potkrijepila kritike Trampovog načina monetizacije drugog mandata: 66 odsto od oko 1.225 ispitanika reklo je da Tramp ne stavlja interese zemlje iznad lične koristi, dok je samo 34 odsto ispitanika smatralo da to čini.
Bivši savezni zvaničnici, istoričari i drugi stručnjaci izrazili su zabrinutost zbog navodne korupcije i ukazali na druge alarmantne pojave, dok Tramp svoju predsjedničku funkciju koristi za ličnu korist na načine koji uveliko prevazilaze ono što je bilo koji drugi predsjednik činio tokom svog mandata.
„Tramp je pronašao način da monetizuje predsjedničku funkciju, političku moć i javne politike na načine koje nijedan drugi predsjednik nije uspio da ostvari. Tokom prvog mandata uspostavio je tek prividnu granicu između svog poslovanja i javnih politika. U drugom mandatu nije postavio nikakvu granicu i srušio je sve zaštitne mehanizme koji su postojali. Takav presedan je uopšteno opasan, jer ulazimo u gotovo potpuno neregulisanu eru u kojoj će mogućnosti za korupciju biti beskrajne“, upozorava istoričar sa Prinstona Džulijan Zajlicer za Gardijan
Bivši izborni zvaničnici saglasni su da Tramp koristi svoju predsjedničku funkciju za lično bogaćenje u dosad nezabilježenoj mjeri.
„Tramp je otvoreno odbacio ograničenja koja se odnose na sukob interesa predsjednika i koristi ovlašćenja predsjedničke funkcije, stvarna i ona koja samo smatra da ima, kako bi na do sada nezabilježen način ostvario finansijske benefite u skladu sa svojim i poslovnim interesima svoje porodice“, rekao je Lari Noubl, bivši glavni pravni savjetnik Federalne izborne komisije, koji danas predaje pravo na Američkom univerzitetu.
„Samo tokom prve godine ovog mandata prijavio je da su njegova poslovna ulaganja donijela više od dvije milijarde dolara. Iako Trampov drugi mandat još nije ni na polovini, već sada djeluje kao najotvorenije korumpirana administracija u našoj istoriji. Bilo da ste strana država, kompanija ili pojedinac koji želi da vlada odobri neki poslovni dogovor, obustavi istragu ili jednostavno bude prijateljski nastrojena kada vam zatreba usluga, poruka je jasna: ovo je administracija po principu ‘usluga za uslugu’“, ističe Noubl.
I drugi pravni stručnjaci iznose podjednako oštre kritike.
„Mislim da najveća zabrinutost nije samo u tome što predsjednik zarađuje novac zahvaljujući svojoj funkciji, već u potencijalu za korupciju“, rekla je Barbara Makvejd, bivša savezna tužiteljka za istočni Mičigen, koja danas predaje na Pravnom fakultetu Univerziteta Mičigen.
„Trampovo poravnanje u tužbi protiv Poreske uprave tipičan je primjer pogodovanja samom sebi. Sudija kojem je slučaj dodijeljen kasnije je utvrdio da, budući da je Tramp kontrolisao obje strane u sporu, nije postojala suprotstavljenost stranaka koja bi sudu dala nadležnost. Umjesto toga, Tramp je iskoristio sud da legitimizuje ono što je u suštini bio poklon njemu, plaćen novcem poreskih obveznika“, objašnjava ona.
Od početka drugog mandata Tramp odbacuje zabrinutost zbog sukoba interesa, hvaleći se u januaru za Njujork tajms da ima „veoma poštenu porodicu“ i da nikada nije uzimao predsjedničku platu.
Za razliku od prethodnih predsjednika, međutim, Tramp je odbio da svoju imovinu stavi u potpuno slijepo povjerenje (blind trust) ili da se odrekne svojih poslovnih interesa, iako su ga stručnjaci za etiku pozivali da to učini.
Uprkos Trampovim tvrdnjama, njegova zarada od kriptovaluta tokom 2025. godine zapanjujuće je velika, naročito u poređenju s lošim rezultatima koje su ostvarili mnogi ulagači, kao i imajući u vidu Trampova upozorenja iz 2021. godine da su kriptovalute „prevara“ i „katastrofa koja samo čeka da se dogodi“. Trampovo snažno prihvatanje kriptovaluta uslijedilo je nakon što je ta industrija uložila milione dolara u njegovu kampanju 2024. godine, a on je obećao da će SAD pretvoriti u svjetsku prijestonicu kriptovaluta uz manje regulacije.
Na primjer, kripto-poduhvat World Liberty Financial, koji su Tramp i njegovi sinovi pokrenuli u jesen 2024. godine zajedno s porodicom Stiva Vitkofa, koji je danas Trampov specijalni izaslanik za Bliski istok, donio je Trampu 799 miliona dolara prihoda tokom 2025. godine, prema javno dostupnim finansijskim dokumentima.
Tramp je prošle godine zaradio još 636 miliona dolara od svog promotivnog mim-koina $Trump, po uzoru na događaj koji je prošle godine organizovao u svom golf-klubu u Virdžiniji.
„Već smo ranije izrazili zabrinutost zbog spremnosti predsjednika Trampa da koristi predsjedničku funkciju radi lične zarade“, naveli su senatori u pismu kompaniji koja promoviše $Trump.
U pismu se ističe da nisu svi imali koristi od svog ulaganja u $Trump, a navedeni su i rezultati industrijskog izvještaja iz februara prema kojima je $Melania, mim-koin američke prve dame, „tokom posljednjih mjeseci izbrisao procijenjenih 4,3 milijarde dolara bogatstva malih ulagača, pri čemu je dva miliona vlasnika trenutno u minusu“. Nasuprot tome, isti izvještaj pokazao je da je 45 drugih kripto-novčanika koji su među prvima posjedovali $Trump ostvarilo profit od oko 1,2 milijarde dolara.
Nakon što je Trampova proslava posvećena mim-koinu 2025. godine izazvala pitanja o sukobu interesa i optužbe za korupciju, portparolka Bijele kuće Karolin Livit izjavila je da se Tramp „pridržava svih zakona o sukobu interesa koji se primjenjuju na predsjednika“.
Međutim, pravni kritičari i stručnjaci tvrde da je Trampova monetizacija predsjedničke funkcije ozbiljno potisnula pitanja sukoba interesa u drugi plan, dok su njegovi regulatori ublažili nadzor, a Tramp je svoju funkciju koristio da nagradi čitav niz bogatih saveznika iz oblasti kriptovaluta i drugih sektora.
Ekonomista sa Kornela Esvar Prasad smatra da je popustljiv regulatorni pristup Trampove administracije doprinio nekim od skandala i pravnih problema koji su pogodili kripto-industriju.
„Trampova administracija je očigledno promijenila prioritete i fokus državnog regulatornog aparata tako da previđa praktično sve grijehe kripto-industrije, čime direktno pogoduje finansijskim interesima Trampove porodice“, rekao je Prasad.
Kao primjer, kritičari navode slab regulatorni nadzor nad Bajnansom, najvećom kripto-berzom na svijetu, koja je imala koristi od Trampovog projekta World Liberty Financial.
WLF je dobio centralnu ulogu u investiciji vrijednoj dvije milijarde dolara koju je u Bajnenst realizovao finansijski fond MGX iz Abu Dabija, uz podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru tog aranžmana, fond iz Abu Dabija kupio je dvije milijarde dolara vrijednosti WLF-ovog stejblkoina, nazvanog USD1, kako bi tim sredstvima investirao u Bajnenst. Stejblkoini su popularna vrsta kriptovaluta čija je vrijednost često vezana za američki dolar.
Dogovor s WLF-om uslijedio je nakon što se Bajnenst 2023. godine izjasnio krivim za kršenje američkih zakona protiv pranja novca i druge prekršaje, zbog čega mu je Ministarstvo pravde SAD-a izreklo ogromnu kaznu od 4,3 milijarde dolara.
Pored toga, bivši izvršni direktor i osnivač Bajnensta, Čangpeng Žao, priznao je krivicu u SAD-u za kršenje Zakona o bankarskoj tajni i propuste u održavanju efikasnog programa za sprečavanje pranja novca.
Žao, koji i dalje posjeduje 90 odsto Bajnensta, odslužio je četvoromjesečnu zatvorsku kaznu 2024. godine, a prošle godine Tramp mu je dao pomilovanje. Uprkos obećanjima Bajnensta da će pooštriti borbu protiv kriminala, interni istražitelji su prošle godine utvrdili da je kroz Bajnenst navodno prošlo oko 1,7 milijardi dolara u kriptovalutama, koje su završile kod iranskih subjekata povezanih s terorizmom.
Slično tome, organizacije koje prate rad vlasti oštro kritikuju ponudu kompanije Trut soušal da Volstritu za 100.000 dolara mjesečno omogući unaprijed uvid u Trampove objave na toj društvenoj mreži.
„Korišćenje predsjedničke funkcije za prosljeđivanje informacija koje nisu javne velikim institucionalnim klijentima njegove medijske kompanije radi ostvarivanja profita nije samo Trampov najnoviji primjer pogodovanja samom sebi“, rekla je Virdžinija Kenter, glavna pravna savjetnica za pitanja etike i borbe protiv korupcije u organizaciji Demokrasi defenders akšn (Democracy Defenders Action).
„To predstavlja značajnu eskalaciju u iskorišćavanju i monetizaciji predsjedničke funkcije radi njegove lične koristi. Omogućavanje kompaniji Tramp Media da dođe do brzog pristupa zvaničnim informacijama koje nisu javne predstavlja korak ka normalizaciji trgovanja na osnovu povlašćenih informacija i korupcije u javnom sektoru, uz zanemarivanje štete koju to može nanijeti običnim ulagačima koji neće imati isti pristup kao njegovi bogati institucionalni klijenti“, istakla je ona.
Kenter je dodala da je „Tramp sve više zavisan od predsjedničke funkcije kao izvora poslovnog profita, budući da njegova medijska kompanija bilježi gubitke tokom posljednjih nekoliko kvartala“.
Kompanija Tramp Media & tehnolodži (Technology), koja stoji iza platforme Trut Soušal, objavila je 10. avgusta da je u tri mjeseca zaključno s junom zabilježila ogroman gubitak od 238 miliona dolara, dok se istovremeno širila na nove djelatnosti, uključujući kriptovalute.
Ove kritike ponavljaju i vodeći demokratski političari.
U pismu koje su u julu uputili Komisiji za hartije od vrijednosti i berzu (SEC), senatori Šif i Voren nazvali su novi dogovor kompanije Trut Soušal „skandaloznom zloupotrebom predsjedničke funkcije radi njegove lične koristi, kojom se podrivaju interesi običnih ulagača i integritet naših tržišta, dok se bogati investitori s Volstrita i drugi povlašćeni akteri dodatno obogaćuju“.
Gledajući unaprfijed, Makvejd je pozvala na uvođenje „novih pravila i novih posljedica kako bi se javnost zaštitila od predsjednika koji je spreman da vlastitu finansijsku korist stavi ispred javnog interesa“.
preveo: S. STRUGAR
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
