Iako Iran nastoji da pokaže otpornost u ratu sa Sjedinjenim Državama, njegovi lideri strahuju da bi prijetnja Donalda Trampa novim ekonomskim mjerama mogla dodatno pogoršati životne uslove, ponovo podstaći nemire i još više narušiti legitimitet Islamske Republike, piše Rojters.
Američki predsjednik je u petak poručio da će snažno ekonomski udariti na Iran, dan nakon što je ministar finansija Skot Besent najavio da bi Vašington već naredne sedmice mogao uvesti Teheranu mjere “kakve do sada nijesu viđene”. Vašington nije precizirao šta će te mjere podrazumijevati.
Uprkos samouvjerenoj retorici iranskih lidera, nakon što je zemlja izdržala gotovo šest mjeseci sukoba i praktično zatvorila Hormuški moreuz, ključnu rutu za globalno snabdijevanje naftom, vlasti se suočavaju sa sve većim pritiskom kod kuće koji bi mogao prerasti u nemire širom zemlje, kazala su Rojtersu trojica iranskih zvaničnika.
Ti zvaničnici, dvojica političkih insajdera, jedan bivši iranski zvaničnik i desetak običnih građana razgovarali su sa Rojtersom pod uslovom anonimnosti, bilo zbog straha od odmazde ili zato što nijesu ovlašćeni da govore za medije.
Iran je u rat ušao sa visokom inflacijom, slabljenjem valute, nestašicama energenata, sankcijama i dubokim strukturnim slabostima, a sada se suočava i sa oštećenom infrastrukturom, poremećenom trgovinom, padom proizvodnje i troškovima obnove.
Aršija, građevinski inženjer, proveo je deceniju radeći u iranskoj građevinskoj industriji, prije nego što je rat, započet američkim i izraelskim napadima 28. februara, gotovo potpuno zaustavio projekte.
Sada teško pronalazi posao, jer se projekti odlažu ili otkazuju, troškovi rastu, a izgledi za brz oporavak su mali.
“Zabrinut sam. Ako Tramp uvede još sankcija, kako će obični ljudi preživjeti? Ne želim da moja zemlja bude kažnjavana ni vojno ni ekonomski. Već jedva sastavljamo kraj s krajem”, kazao je otac dvoje djece iz Isfahana, u centralnom Iranu.
Rojters navodi da njegov slučaj odražava širu sliku u Iranu, gdje su američki napadi oštetili fabrike, elektrane, saobraćajnu mrežu i drugu ključnu infrastrukturu, dodatno opteretivši već oslabljenu ekonomiju.
Mohsen (53) bio je primoran da zatvori svoju malu firmu za uvoz i izvoz sa zemljama Zaliva, nakon što je Iran na američke napade odgovorio gađanjem američkih baza i drugih ciljeva u regionu.
“Morao sam da otpustim 10 zaposlenih. Bilo je bolno, ali nijesam imao izbora. Više nijesam mogao da im isplaćujem zarade, a sada se oslanjam na ušteđevinu da bih izdržavao porodicu”, kazao je iz južnog lučkog grada Bandar Abas.
Inflacija i neizvjesnost pogađaju domaćinstva
Godišnja stopa inflacije u Iranu dostigla je u julu 66 odsto, dok su potrošačke cijene bile 87,9 odsto više nego godinu ranije, prema podacima iranskog Zavoda za statistiku. Cijene hrane porasle su čak 128 odsto na godišnjem nivou.
Za iranske vlasti, međutim, veća prijetnja možda nije sama ekonomska kriza, već opasnost da dalje pogoršanje životnih uslova ponovo izazove masovne nemire, kazala su Rojtersu dvojica političkih insajdera i jedan zvaničnik.
Imenovanje Hoseina Taeba, jednog od ključnih organizatora ranijih obračuna sa demonstrantima, za novog komandanta iranske milicije Basidž prošle sedmice jedan je od najjasnijih znakova rastuće zabrinutosti vlasti zbog mogućeg povratka nemira, kazao je bivši reformistički zvaničnik.
Basidž je dobrovoljačka paravojna formacija povezana sa moćnom Revolucionarnom gardom, a iranske vlasti su obje snage koristile za gušenje protesta.
Ekonomsko nezadovoljstvo je posljednjih godina više puta prerastalo u proteste širom Irana.
U januaru su Revolucionarna garda i Basidž ugušili proteste širom zemlje zbog ekonomskih teškoća, u kojima su poginule hiljade ljudi.
Posljednjih mjeseci, iranske vjerske vlasti su na strah od novih nemira odgovorile pogubljenjima, hapšenjima, pozivima na saslušanje i dugim zatvorskim kaznama za novinare, advokate, aktiviste, borce za ljudska prava i studente, navode organizacije za ljudska prava.
Zvaničnici tvrde da su te mjere neophodne za očuvanje stabilnosti tokom rata. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi mogle dodatno produbiti jaz između vjerskog establišmenta i građana pogođenih sve težom ekonomskom situacijom.
Plata nestane za nekoliko dana
Porodice sve manje kupuju meso i druge osnovne namirnice, okrećući se jeftinijim alternativama, piše Rojters.
“Stid me je od djece. Plata mi nestane za nekoliko dana. Mesa i piletine više nema na našem stolu. Ne znam kako ćemo sastaviti kraj s krajem”, kazao je Hosein, državni službenik iz grada Jazd u centralnom Iranu.
Kirije su u martu porasle 31 odsto u odnosu na godinu ranije, prema podacima Zavoda za statistiku, dok su državni mediji objavili da su cijene nekretnina u Teheranu oko 50 odsto više nego prošle godine.
Minimalna zarada u Iranu povećana je ove godine za oko 60 odsto, ali je nastavak slabljenja rijala nagrizao kupovnu moć. Vrijednost minimalne zarade izražena u dolarima pala je sa oko 105 na 86 dolara od kraja marta.
Bidžan (40) je prije 15 godina, kada je počeo da radi kao inženjer, zarađivao oko 1.000 dolara mjesečno. U međuvremenu je počeo da drži onlajn časove kako bi sastavio kraj s krajem. Danas on i supruga zajedno jedva zarađuju oko 400 dolara mjesečno i preselili su se iz Teherana u jeftiniju provinciju.
“Nekada sam radio možda pet ili šest sati dnevno... Sada ili radim, ili tražim posao, ili strahujem da ga neću imati dovoljno”, kazao je Bidžan.
Za mnoge Irance, strah od ponovnog izbijanja sukoba dodatno otežava planiranje budućnosti.
Američka pomorska blokada povećava troškove
Iran nastoji da obezbijedi dopremanje osnovnih proizvoda alternativnim rutama, uključujući kopnene koridore i Kaspijsko more, ali su i ti pravci pod sve većim pritiskom.
Napadi na mostove poremetili su kopneni transport, povećavajući troškove i vrijeme potrebno da roba stigne u Iran.
Predsjednik Masud Pezeškijan je prošle sedmice priznao razmjere pritiska, rekavši: “Naši problemi su se višestruko uvećali, dok su nam prihodi istovremeno pali.”
Roba koja je ranije stizala brodovima sada do Irana dolazi dužim rutama, što podiže cijene, kazao je Pezeškijan. Dodao je da Iran prodaje manje nafte i ubira manje poreskih prihoda od preduzeća koja su oštećena ili posluju otežano.
Blokada je praktično prekinula i uvoz benzina u Iran, kazao je poslanik Reza Sepahvand za agenciju ILNA. Dodao je da je dnevna proizvodnja benzina dostigla maksimum od oko 130 miliona litara, dok potrošnja iznosi oko 137 miliona litara.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
