Kim podiže cijenu dijaloga sa Trampom

Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da želi da se kasnije ove godine sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom. Međutim, njegovi pokušaji približavanja naišli su na hladan odgovor Pjongjanga. Prema ocjeni Rojtersa, to ukazuje da će Sjeverna Koreja postaviti teške uslove za održavanje takvog sastanka, iako dvojica lidera imaju „odličan“ odnos.

Tramp je ranije ove sedmice Tramp iznenada smanjio obim zajedničkih vojnih vježbi SAD i Južne Koreje, ocijenivši da su „neprijateljske“ prema Sjevernoj Koreji. U srijedu je rekao da očekuje da će se sa Kimom sastati kasnije ove godine.

Tramp želi da obnovi razgovore sa Sjevernom Korejom i ostvari spoljnopolitički uspjeh, rekao je Rojtersu izvor upoznat sa razgovorima američkih i južnokorejskih zvaničnika.

Za sada nema izgleda za okončanje gotovo šestomjesečnog rata sa Iranom, a Trampovo približavanje Sjevernoj Koreji dolazi uprkos tome što je Pjongjang slao vojnike i opremu, uključujući rakete, kao podršku Rusiji u ratu protiv Ukrajine.

Južna Koreja je iza zatvorenih vrata pozitivno reagovala na Trampovu strategiju, iako zvaničnici u Seulu i dalje imaju rezerve prema smanjenju zajedničkih vojnih vježbi sa Sjedinjenim Državama, rekao je izvor.

Tramp bi kasnije ove godine mogao da otputuje na samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Šenženu, što bi otvorilo mogućnost za sastanak u regionu ukoliko Sjeverna Koreja pokaže spremnost za obnovu razgovora, naveo je izvor.

„Sjedinjene Države ostaju otvorene za dijalog sa Sjevernom Korejom bez preduslova“, rekao je portparol američkog Stejt departmenta. „Predsjednik i Kim Džong Un će se ponovo sastati kada za to dođe pravo vrijeme.“

Bijela kuća nije željela da komentariše. Kabinet predsjednika Južne Koreje nije odgovorio na zahtjev za komentar, dok je Ministarstvo spoljnih poslova uputilo na ranije saopštenje u kojem je izrazilo nadu da će Trampove izjave dovesti do suštinskog dijaloga sa Pjongjangom, navodi Rojters.

Međutim, dosadašnji odgovor Sjeverne Koreje, iako ističe „odličan lični odnos“ Kima i Trampa, jasno pokazuje da Pjongjang njihove lične veze odvaja od odnosa sa SAD, rekao je Lim Eul Čul, profesor Instituta za dalekoistočne studije Univerziteta Kjungnam.

„Lični odnosi nikada neće biti iznad interesa nacionalne bezbjednosti niti će usporiti jačanje vojnih kapaciteta“, rekao je Lim.

„Drugim riječima, Pjongjang poručuje da lična diplomatija ima svoje granice i da ne može da potisne strateške prioritete.“

Kim Jo Džong, uticajna sestra sjevernokorejskog lidera, odbacila je značaj smanjenja obima vježbe „Ulchi Freedom Shield“, poručivši da njeno održavanje i dalje predstavlja neprijateljski čin i da američka politika prema Sjevernoj Koreji ostaje neprijateljska. Negirala je i da su Tramp i Kim bili u kontaktu, iako je njihov lični odnos opisala kao „odličan“.

Sjeverna Koreja je u četvrtak ispalila oko deset balističkih raketa sa svoje istočne obale, saopštila je južnokorejska vojska, a analitičari ocjenjuju da je to možda bio znak protesta zbog tekućih američko-južnokorejskih vojnih vježbi.

„Ako američka strana pokuša da mjere koje je ovog puta preduzela predstavi kao nekakav ‘gest dobre volje’, neće dobiti odgovor kojem se nada“, poručila je Kim Jo Džong, prenijela je državna agencija KCNA.

Sjeverna Koreja je jasno stavila do znanja pod kojim bi uslovima sastanak imao smisla, a ti uslovi su za SAD veoma zahtjevni, rekla je Dženi Taun, viša saradnica vašingtonskog Stimson centra.

Oni bi, prema njenim riječima, podrazumijevali velike promjene američke politike prema Sjevernoj Koreji, uključujući odustajanje od djelova politike koje Pjongjang smatra neprijateljskim, prihvatanje njenog statusa nuklearne sile ili makar odustajanje Vašingtona od denuklearizacije kao cilja.

„Otvoreno je pitanje koliko je Tramp spreman da ispuni te uslove kako bi do sastanka došlo u roku koji je sada sam postavio“, rekla je Taun.

Portparol Stejt departmenta je rekao da SAD „ostaju posvećene potpunoj denuklearizaciji Sjeverne Koreje“.

Sastanak Sjeverne Koreje i SAD imao bi smisla za Pjongjang samo ako bi Vašington značajno promijenio politiku, uključujući odustajanje od poteza koje Sjeverna Koreja smatra neprijateljskim i od denuklearizacije kao cilja

Tramp je 2018. i 2019. održao do tada nezabilježenu seriju samita sa Kimom, ali su diplomatski napori propali zbog zahtjeva SAD da Sjeverna Koreja odustane od nuklearnog oružja.

Tramp je od tada više puta Sjevernu Koreju nazivao „nuklearnom silom“, iako njegova administracija i dalje poziva na denuklearizaciju te zemlje i formalno je ne priznaje kao državu koja posjeduje nuklearno oružje.

Rojters ističe da Kim sada ima i manje razloga da pristane na sastanak nego tokom Trampovog prvog mandata, kada je nastojao da izbori ublažavanje sankcija. Sjeverna Koreja se u međuvremenu dodatno približila Kini i Rusiji, a rast trgovine sa tim zemljama pomogao je njenoj ekonomiji, piše u analizi.

„Sjeverna Koreja sada ima više opcija i razvija odnose sa državama koje od nje ne traže ustupke, već nude obostranu korist“, dodala je Taun.

„On nema mnogo razloga da žuri sa povratkom pregovorima u kojima se od njega očekuje da napravi bilo kakav ustupak, a kamoli da odustane od nečega što smatra ključnim za odbranu zemlje.“

Ipak, odgovor Sjeverne Koreje djeluje odmjereno tako da ostavi otvorenu mogućnost za diplomatiju, rekao je Hong Min, viši istraživač Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje, osvrćući se na izjavu Kim Jo Džong.

„Čini se da je glavni cilj da se SAD podstaknu na popustljiviji pristup“, rekao je Hong, navodeći da je Pjongjang vjerovatno izostavio pominjanje Irana kako ne bi iritirao Trampa.

„Izjava Kim Jo Džong više djeluje kao pokušaj da se utiče na Trampovu percepciju, oblikuje njegovo viđenje Sjeverne Koreje i pripremi teren za moguće buduće razgovore SAD i Sjeverne Koreje, nego kao odbacivanje dijaloga“, kazao je.

U saopštenju je posebno oštro kritikovan Japan, čije jačanje vojnih kapaciteta i bezbjednosne veze sa SAD i Južnom Korejom sve više izazivaju nezadovoljstvo Pjongjanga.

Hong je dodao da Pjongjang, po svemu sudeći, zagovara okvir odnosa SAD i Sjeverne Koreje koji bi marginalizovao Južnu Koreju, dok bi Japan prvenstveno tretirao kao vojnog protivnika.

„Odnosi SAD i Sjeverne Koreje možda ulaze u fazu međusobnog odmjeravanje i slanja signala“, rekao je Hong.