Američki predsjednik Donald Tramp obećao je da će snažno ekonomski udariti na Iran, nakon što je ministar finansija Skot Besent rekao da će Vašington već naredne sedmice uvesti Teheranu mjere kakve "nikada ranije nijesu viđene", piše danas novinska agencija Rojters.
Besent bi u ponedjeljak u 14 časova po istočnoameričkom vremenu (20:00 po srednjeevropskom) trebalo da održi konferenciju za novinare.
Sjedinjene Američke Države (SAD), Ujedinjene nacije i Evropska unija (EU) od kraja 1970-ih uvode sankcije, trgovinske embargoe i zamrzavaju imovinu zbog iranskog nuklearnog programa, kršenja ljudskih prava i podrške militantnim grupama, piše Rojters u tekstu "Tramp želi veći ekonomski pritisak na Iran. Koje su mu opcije?".
Od početka rata sa Iranom u februaru, Vašington je uveo dodatne sankcije u oblasti pomorskog saobraćaja, energetike i finansija, a započeo je i pomorsku blokadu.
Podaci Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija pokazuju da je ta agencija uvela sankcije za više od 1.000 ljudi, plovila i letjelica otkako je Tramp započeo svoj drugi mandat.
Nedavne mjere bile su usmjerene na iransku "flotu iz sjenke" za transport nafte, osiguravajuće kuće u pomorstvu, subjekte i pojedince koji omogućavaju Iranu nabavku oružja, kao i digitalne mjenjačnice, pri čemu je zamrznuta kriptoimovina povezana sa Iranom procijenjene vrijednosti od 500 milijardi dolara.
Iran je osudio planove SAD da objave nove sankcije koje bi mogle dodatno da opterete ekonomiju Islamske Republike.
Isporuke nafte kroz Hormuški moreuz gotovo su potpuno obustavljene, dok Teheran prijeti da će napasti svaki neovlašćeni tanker koji pokuša da prođe tim ključnim plovnim putem. Iranska ekonomija već je pod ogromnim pritiskom sankcija.
Stručnjaci navode da Trampova administracija može razmotriti i sljedeće opcije:
Sankcije kineskim nezavisnim rafinerijama
Kineske nezavisne rafinerije, poznate kao "teapot" rafinerije, čine četvrtinu ukupnih kineskih kapaciteta za preradu nafte. Posluju sa veoma malim, a ponekad i negativnim profitnim maržama.
Prema podacima analitičke kompanije Kpler za 2025. godinu, Kina kupuje više od 80 odsto iranske nafte koja se izvozi pomorskim putem. Nezavisne rafinerije preuzimaju veliki dio te trgovine, čime se izlažu takozvanim sekundarnim sankcijama, kojima se kažnjavaju subjekti koji pomažu onima koji su već pod primarnim sankcijama.
Ranije američke sankcije odvratile su veće nezavisne rafinerije od kupovine iranske nafte. Međutim, stručnjaci za sankcije kažu da su manje nezavisne rafinerije donekle zaštićene jer imaju malo dodira sa američkim finansijskim sistemom.
Sankcije kineskim bankama
OFAC je uveo sekundarne sankcije manjim subjektima sa sjedištem u Kini i Hong Kongu, optuženim da su obrađivali transakcije vrijedne milijarde dolara od prodaje iranske nafte i pomagali finansiranje nabavke oružja.
Ministarstvo finansija upozorilo je dvije veće kineske banke da bi se mogle suočiti sa sekundarnim sankcijama ukoliko se utvrdi da iranska sredstva prolaze kroz njihove sisteme, ali ih do sada nije stavilo na listu sankcionisanih.
Uvođenje sankcija tim dvijema bankama, koje američki zvaničnici nijesu javno identifikovali, ili neke druge mjere, moglo bi da odvrati veće finansijske institucije od poslovanja sa Iranom, navode stručnjaci. Ipak, upozoravaju da bi to moglo izazvati i protivmjere Pekinga.
Zvaničnici Trampove administracije nastojali su da ublaže tenzije između Vašingtona i Pekinga uoči očekivanog sastanka Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga kasnije ove godine. Strahuju da bi Kina mogla da ograniči izvoz kritičnih minerala, ključnih za proizvodnju naprednih tehnologija, u trenutku kada SAD i njihovi zapadni saveznici još pokušavaju da razviju sopstvene izvore snabdijevanja.
"Udaranje krtica"
SAD bi mogle da nastave da ciljaju iranske pojedince i kompanije, kao i druge subjekte u Kini i zemljama Zaliva koji pomažu Teheranu da zaobiđe sankcije i prikuplja prihode za ratne napore.
Ministarstvo finansija nedavno je uvelo sankcije kompanijama koje se osnivaju kako bi Iranu omogućile da prihode od prodaje nafte koristi za plaćanje uvoza. Međutim, takve mjere predstavljaju pristup nalik igri "udari krticu", koji nije promijenio ponašanje Irana, rekao je Bret Erikson, vodeći partner u kompaniji "Obsidian Risk Advisors". On je naveo da Teheran jednostavno osniva nove subjekte kako bi zamijenio sankcionisane.
Miad Maleki, stručnjak za sankcije iz Fondacije za odbranu demokratija, rekao je da Besent vjerovatno najavljuje pojačano sprovođenje sankcija protiv prevoznika nafte, kupaca i mjenjačnica koje pomažu Iranu da plaća uvoz.
Dodao je da su moguće i dodatne sankcije u vazduhoplovstvu, sa ciljem da se oteža iranska trgovina u trenutku kada su SAD blokirale pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.
Kopnena blokada
Pojedini američki i izraelski zvaničnici pomenuli su mogućnost kopnene blokade, za koju bi bila potrebna pomoć iranskih susjeda: Iraka, Turske, Pakistana, Avganistana, Turkmenistana, Azerbejdžana i Jermenije.
Trampova administracija ima različite stepene bliskosti sa svim tim zemljama osim Avganistana, ali je granica sa tom zemljom planinska i izuzetno teška za nadzor.
Tramp bi mogao imati određeni uticaj na Pakistan, koji je nedavno od američkog Ministarstva finansija zatražio valutni svop aranžman vrijedan deset milijardi dolara, kao i na Tursku, koja pokušava da se ponovo uključi u američki program borbenih aviona F-35.
Kopnena blokada mogla bi dodatno da poveća pritisak na iransko stanovništvo obustavljanjem uvoza hrane, energenata i tekstila, ali stručnjaci navode da bi takvu mjeru bilo teško sprovesti i da ona možda ne bi dovela do protesta ili većeg unutrašnjeg pritiska.
Sekundarne carine
Tramp je više puta prijetio carinama na robu iz zemalja koje posluju sa Iranom, iako je Vrhovni sud poništio pravni osnov za takve dažbine.
Senat je prošle sedmice usvojio obiman zakon o sankcijama Rusiji koji uključuje i nove sankcije Iranu, a Trampu bi dao nova ovlašćenja za uvođenje carina koja bi potencijalno mogao da koristi protiv zemalja koje pomažu iransku trgovinu i nabavku oružja.
Taj zakon još mora da prođe Predstavnički dom Kongresa, što bi moglo biti teško zbog široko rasprostranjene zabrinutosti među demokratama i dijelom republikanaca u vezi sa carinskim mjerama.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
