"Krivica na osnovu povezanosti": Zašto je sedam humanitarnih radnika ubijeno u izraelskom vazdušnom napadu

Sedam humanitarnih radnika koji su poginuli u vazdušnom napadu u Gazi označeni su kao mete u okviru prakse izraelske vojske da se krivica utvrđuje na osnovu povezanosti s drugima, pokazuje istraga britanskog lista Gardijan.

Visoki izraelski vojni tužilac saopštio je prošlog mjeseca da neće pokretati krivični postupak zbog incidenta iz aprila 2024. godine, kada su dronovi ispalili rakete na tri jasno obilježena vozila organizacije "Svjetska centralna kuhinja" (World Central Kitchen - WCK), ubrzo nakon što su pratila isporuku humanitarne pomoći u hrani za Gazu. Poginula su trojica britanskih humanitarnih radnika, kao i po jedan državljanin Australije, Palestine i Poljske, te osoba sa dvojnim američko-kanadskim državljanstvom, piše Gardijan u tekstu na svom portalu.

Zvanična verzija događaja Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) ukazivala je na konkretne greške koje je napravilo nekoliko oficira. Žrtvama napada takođe je pripisana krivica zbog toga što su angažovale naoružane čuvare da štite konvoj sa hranom, kao i zbog navodnog "skretanja" sa unaprijed dogovorene rute.

Međutim, razgovori sa visokim izraelskim oficirima koji su bili uključeni u incident ili su upoznati sa zvaničnom izraelskom istragom ukazuju na to da je u njoj umanjena uloga koju je u tim ubistvima imala uobičajena praksa IDF-a za označavanje meta. Ta praksa ugrožava humanitarne radnike i civile uopšte, naročito kada se kombinuje sa široko postavljenom misijom vojske da okonča civilnu kontrolu Hamasa u Gazi, piše Gardijan.

Više od 70.000 Palestinaca ubijeno je u napadima izraelske vojske tokom tri godine rata u Gazi. Interni podaci same izraelske vojske ukazuju na to da su više od tri četvrtine poginulih bili civili.

Rezervni pukovnik Noči Mendel, koji je naredio napade, rekao je da su radnici organizacije WCK postali potencijalne mete nakon što su imali kratak susret, koji je trajao svega nekoliko minuta, sa naoružanim čuvarima za koje se pretpostavljalo da pripadaju Hamasu - što se kasnije pokazalo kao neosnovana pretpostavka.

On je procijenio da su se oni "pomiješali" sa navodnim pripadnicima Hamasa, pri čemu je "miješanje" definisano kao to da su bili "u njihovoj blizini, razgovarali, družili se, provodili vrijeme s njima i slično". Na pitanje da li je prisustvo naoružanih muškaraca značilo da je čitav konvoj postao meta, Mendel je odgovorio: "Svakako."

Zaključio je: "Nisu bili nevini jer su bili povezani sa Hamasom."

Mendel je govorio o opštoj politici poznatoj kao haflala, odnosno "inkriminacija", koja komandantima na terenu daje široka ovlašćenja da nekoga označe kao "teroristu", uključujući i osobe koje su "inkriminisane" na osnovu povezanosti sa drugima. Način na koji se haflala primjenjuje u određenom sektoru često se prenosi usmeno, kroz komandantovo operativno uputstvo drugim oficirima.

On je rekao da je vojni vrh pohvalio njegovu jedinicu zbog učešća u više napada na ono što je ocijenjeno kao pokušaj Hamasa da preuzme kontrolu nad humanitarnom pomoći.

"Aplaudirali su nam i bili zadovoljni našom akcijom. Razlika u slučaju WCK-a bila je u tome što su poginuli strani državljani. To je sva razlika. Ne suštinska razlika", rekao je Mendel.

Kada je konvoj WCK-a uništen, nije se nalazio ni blizu izraelskih vojnika. Nekoliko izraelskih oficira upoznatih sa incidentom reklo je da napadi nijesu naređeni zbog neposredne prijetnje po živote izraelskih vojnika, već kako bi se sprovela misija sprečavanja pokušaja Hamasa da preuzme kontrolu nad isporukama humanitarne pomoći.

IDF-u je upućen zahtjev za komentar o pitanjima koja su otvorena nakon vazdušnih napada i naknadnih istraga, ali ni tri dana nakon slanja zahtjeva nije stigao odgovor.

WCK je saopštio da je odluka Izraela da ne pokrene krivični postupak "u suprotnosti sa potpunom istinom i duboko uvredljiva".

"U trenutku smrtonosnih napada, naš tim u Gazi bio je nenaoružan i nije predstavljao prijetnju nikome. IDF je imao potpuno jasan vizuelni pregled naših jasno obilježenih humanitarnih vozila tokom produženih, višestrukih vazdušnih napada. Unaprijed je znao kretanje, identitete i aktivnosti članova našeg tima", saopštio je WCK.

Britanija, Australija i Kanada osudile su odluku tužioca kao "sramotnu", navodeći da će "nastaviti da traže odgovore" u ime ubijenih humanitarnih radnika. Ujedinjeno Kraljevstvo je 2024. godine pokrenulo istragu o smrti trojice britanskih članova tima: Džejmsa Kirbija, Džejmsa Hendersona i Džona Čepmena.

Među ostalim žrtvama bili su Palestinac Saifedin Abutaha, Australijanka Zomi Frankom, Poljak Damijan Sobol i Džejkob Flikinger, koji je imao dvojno kanadsko-američko državljanstvo. Britanska istraga je odgođena do završetka izraelske istrage.

Mendel, koji je jedini oficir tako visokog čina smijenjen zbog svojih postupaka tokom rata u Gazi, u izvještajima vojne komande prikazivan je kao neko ko je djelovao mimo pravila. Postavljena su i pitanja o mogućem političkom motivu. Mendel je doseljenik i, prema izvještajima, bio je jedan od 130 potpisnika pisma upućenog IDF-u 20. januara 2024. godine, u kojem se tražilo ograničavanje dotoka pomoći u Gazu.

Međutim, način na koji izraelska vojska djeluje u Gazi - gdje se pravila angažovanja prilagođavaju lokalnim okolnostima i prenose niz komandni lanac, često usmeno - daje oficirima na Mendelovom nivou široka diskreciona ovlašćenja pri subjektivnoj procjeni toga ko je "terorista", a samim tim i meta.

Jedan oficir IDF-a upoznat sa slučajem ubistva radnika WCK-a rekao je da bi, imajući u vidu okolnosti i važeće procedure IDF-a, ogromna većina oficira postupila na isti način.

"Pored njih su bili naoružani ljudi. Ako biste uzeli kvalifikovane ljude i stavili ih u situaciju da donesu tu odluku, u 90 odsto slučajeva dogodilo bi se isto. Po mojoj procjeni, u 99 odsto slučajeva bila bi bačena prva bomba; u 90 odsto slučajeva i druga; u 80 odsto slučajeva i treća", rekao je oficir.

Rezervni brigadni general Oren Solomon, koji je rukovodio borbenim operacijama Divizije Gaza, rekao je da je napravljena greška kada je procijenjeno da je naoružani muškarac ušao u jedno od vozila, ali je dodao da je, nakon što je ta greška napravljena, procedura inkriminacije neizbježno dovela do tri raketna udara.

"Ako sam to vozilo prethodno označio kao Hamasovo - svako ko pobjegne iz njega i uđe u drugo vozilo: slijedi smrt. Zajedno s njim će poginuti i ostali. To je u skladu sa pravilima inkriminacije, bez ikakvog problema", rekao je brigadni general Solomon.

Visoki oficir koji je učestvovao u početnoj izraelskoj vojnoj istrazi slučaja WCK tvrdio je da je Mendel prekoračio ovlašćenja u tumačenju pravila inkriminacije.

"Ne možete inkriminisati 20 ljudi ako je samo jedan naoružan", rekao je. Oficir je tvrdio da je prvi napad mogao biti opravdan prvobitnom pogrešnom identifikacijom, čak i uz rizik od civilnih žrtava, ali ne i raketni udari koji su uslijedili.

"Napali ste osobu na koju ste sumnjali, vozilo za koje ste sumnjali da se u njemu nalazi naoružani čovjek. Onog trenutka kada su iz njega izašle dvije osobe, a nijedna nije imala oružje, drugi i treći napad bili su suprotni naređenjima, jer niste znali koga napadate", rekao je.

Drugi sistemski faktor koji je doprinio smrti sedam humanitarnih radnika, a potencijalno i nebrojenih drugih civila, bila je jedna od misija koje je vojsci u Gazi zadala koaliciona vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua: uništavanje uticaja i kontrole Hamasa. To je značilo da je svako za koga bi se procijenilo da je uključen u rad Hamasove administracije - ili da joj pomaže, uključujući i distribuciju humanitarne pomoći - mogao postati meta izraelskog operatera drona.

"Podsjećam vas da je dio naše misije bio da slomimo sposobnost Hamasa da upravlja. Dio misije bio je da pogodimo to (isporuke pomoći pod kontrolom Hamasa), i to smo pogodili", rekao je Mendel.

Razgovori sa oficirima IDF-a ukazuju na to da je među pripadnicima vojske bilo široko rasprostranjeno uvjerenje da je Hamas preuzeo kontrolu nad većim dijelom isporuka humanitarne pomoći u Gazu. Kasnije analize pokazale su da ta pretpostavka nije bila utemeljena. Bio je to period široko rasprostranjene gladi izazvane izraelskom blokadom, kada su konvoje sa hranom presretali očajni civili, kriminalne bande i pripadnici Hamasovih milicija.