Dvadeset i pet godina nakon što je poslužio kao globalna baza za napade 11. septembra, Avganistan je ponovno došao "u puni krug" jer su talibani nakon 20-godišnje vojne prisutnosti predvođene Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ponovno preuzeli vlast, a operativci Al-Kaide opet pronašli sigurno utočište u zemlji.
Zasad to nije dovelo do velikih terorističkih napada u zapadnim prijestonicama planiranih iz Avganistana, a kamoli do nečega nalik napadima 11. septembra.
No bivši vojni, diplomatski i obavještajni službenici, kao i stručnjaci za regiju, u razgovorima za Radio Slobodna Evropa iznijeli su podijeljena mišljenja o razlozima za to.
Neki tvrde da je situacija danas bitno drukčija nego prije 11. septembra, dok drugi upozoravaju na ponovno jačanje prijetnje i "bombu koja otkucava".
Nakon 11. septembra Vašington je odlučio poduprijeti savez protivtalibanskih snaga kako bi talibane svrgnuo s vlasti i uhvatio vođe Al-Kaide koji su djelovali iz Avganistana.
No to se pretvorilo u 20-godišnji rat s golemim finansijskim i ljudskim troškovima.
Godine 2020., tokom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa, potpisan je sporazum s talibanima prema kojem će se međunarodne snage povući, a talibani "neće dopustiti nijednom svom članu, drugim pojedincima ili grupama, uključujući Al-Kaidu, da koriste teritoriju Avganistana za ugrožavanje bezbjednosti Sjedinjenih Država i njihovih saveznika".
Prema sporazumu, talibani su se takođe obvezali da neće dopustiti "regrutovanje, obuku i prikupljanje sredstava" takvih grupa ili pojedinaca.
Povratak Al-Kaide
Povlačenje je konačno provedeno 2021. godine za mandata predsjednika Joea Bajdena. Od tada su brojni izvještaji timova Ujedinjenih naroda za praćenje sankcija dokumentovali povratak pripadnika Al-Kaide u Avganistan.
Jedan takav izvještaj iz decembra 2025. opisao je Avganistan kao "simboličnu domovinu" te grupe te ukazalo na "lične veze i međusobne brakove" između članova Al-Kaide i talibana.
"Avganistan već pruža utočište teroristima koji imaju međunarodne ambicije. Sljedeće je pitanje hoće li ih pokušati ostvariti. Je li se Avganistan vratio na stanje kakvo je bilo prije 11. septembra? Da, jeste", izjavila je za Radio Slobodna Evropa bivša američka diplomatkinja Eni Forcajmer.
Forcajmer je bila zamjenica šefa američke misije u Kabulu 2017. - 2018. te vršiteljka dužnosti zamjenice pomoćnika državnog sekretara za avganistanska pitanja 2018.-2019.
"To vidim kao direktno i indirektnu prijetnju ostatku svijeta", rekla je. "Al-Kaida je i dalje tamo i previše je moćna s obzirom na svoju istoriju".
General H.R. MekMaster, koji je bio američki savjetnik za nacionalnu bezjbednost 2017.-2018., dijeli njenju zabrinutost. Za Radio Slobodna Evropa rekao je da je očekivanje da će se talibani držati sporazuma bilo "samoobmana".
"Oni su teroristička organizacija", rekao je. "Ono što bismo trebali raditi jest slabiti terorističku vlast u Avganistanu."
I Forcajmer i MekMaster naglašavaju da Al-Kaida nije jedina opasna grupa koja djeluje u Avganistanu uz blagoslov talibana.
Izvještaji UN-a navode da je Al-Kaida sarađivala s pakistanskom grupom Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP) u izvođenju prekograničnih napada na Pakistan. U Avganistanu su prisutni i militanti takozvane Islamske države, koji su izvodili napade kako u Avganistanu tako i u Pakistanu.
Kulin Klark, izvršni direktor njujorškog "think tanka Soufan Center", rekao je za Radio Slobodna Evropa da je Avganistan "opasan koktel" različitih grupa koji podsjeća na "bombu koja otkucava".
'Iskustvo života s 11. septembrom'
Drugi stručnjaci ipak pozivaju na oprez.
Mnogo se toga promijenilo od 11. septembra, pa i od trenutka kada su talibani ponovno preuzeli vlast u Avganistanu.
Pokret danas aktivno traži međunarodnu suradnju, a nedavno je čak poslao izaslanstvo na sastanak s Europskom unijom u Brisel. Rusija ga je također priznala kao legitimnu vlast Avganistana.
Iako je na Zapadu taj pristup dočekan suzdržano zbog strogih ograničenja prava žena i opštih kršenja ljudskih prava, neki stručnjaci vjeruju da vođstvo talibana danas čvršće kontroliše grupe poput Al-Kaide nego u prošlosti.
"Velika razlika u odnosu na razdoblje prije 11. septembra jeste to što su talibani proživjeli iskustvo tog napada i njegove posljedice. Moram vjerovati da vrlo pomno prate što pripadnici Al-Kaide rade", rekao je za Radio Slobodna Evropa Džonatan Šroden, direktor istraživanja u vašingtonskom "think tanku CAN".
Šroden, koji privodi kraju knjigu o povijesti američkih protivterorističkih operacija u Avganistanu, smatra da ta zemlja više nije glavno žarište prijetnje.
"Ako pokušavate suzbiti najopasnije ogranke Al-Kaide, oni se danas nalaze u Africi, bilo da je riječ o Al-Shabaabu ili raznim zapadnoafričkim grupama povezanim s Al-Kaidom. To su trenutno najaktivnije i najnasilnije organizacije", rekao je.
Najnovija američka Strategija za borbu protiv terorizma, objavljena u maju, takođe naglašava prijetnje iz tih i drugih geografskih područja. Šroden nije usamljen u takvoj procjeni avganistanske situacije.
Karter Malkasian, bivši posebni savjetnik za strategiju predsjednika Združenog stožera američke vojske, danas zaposlen u "National War College"-u, nedavno je u časopisu "Foreign Affairs" napisao da "izostanak terorizma" nakon pet godina talibanske vlasti pokazuje kako su se okolnosti u Avganistanu promijenile.
Malkasian, koji je bio politički zvaničnik u pokrajini Helmand od 2009. do 2011., osporio je izvještaje UN-a tvrdeći da "ima vrlo malo dokaza da Al-Kaida organizuju, prikuplja sredstva ili provodi obuku na avganistanskom teritoriju", iako je priznao da su obavještajni podaci nepotpuni.
"Sposobnost Vašingtona da prati događanja u Avganistanu nije ni približno onakva kakva je bila 2020., a kamoli 2011. godine. Sjedinjene Države možda nisu u stanju otkriti planiranje terorističkih napada i obuku u planinskim selima ili u zabačenim četvrtima Kabula, Kandahara ili Džalalabada", napisao je.
Na to je upozorio i Šroden, istaknuvši da SAD nije izveo nijedan napad u Avganistanu otkako je 2022. u Kabulu ubijen tadašnji vođa Al-Kaide Ayman al-Zawahri.
"Ili Sjedinjene Države imaju toliko malo uvida u ono što se ondje događa da ne mogu identifikovati ciljeve za napad, ili u Avganistanu danas jednostavno više nema toliko važnih meta kakvih je nekad bilo", zaključio je.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
