Amerikanci danas izlaze na izbore za Kongres na sredini predsjedničkog mandata, koji će odrediti ko će kontrolisati Kongres tokom posljednje dvije godine mandata predsjednika Donalda Trampa.
Demokratama je potrebno da osvoje četiri mjesta više nego na prethodnim izborima u Predstavničkom domu američkog Kongresa, kao i da preuzmu kontrolu nad Senatom, kako bi preokrenuli tijesnu republikansku većinu od 218 prema 214 mjesta u Predstavničkom domu i 53 prema 47 u Senatu. Istraživanja javnog mnjenja daju prednost demokratama u trci za Predstavnički dom, dok je ishod izbora za Senat i dalje neizvjestan.
S obzirom na to da je Trampov rejting blizu najnižeg nivoa tokom njegovog predsjedničkog mandata, izbori bi mogli značajno da promijene odnose snaga u Vašingtonu. Ipak, čak i ako demokrate osvoje većinu u jednom ili oba doma Kongresa, Tramp bi zadržao pravo veta i široka izvršna ovlašćenja, što bi ograničilo mogućnost demokrata da usvajaju značajne zakone.
Analitičari, stratezi i ekonomisti sa kojima je razgovarao Rojters ocijenili su da su tokom 2027. godine vjerovatni sukobi oko povećanja limita javnog duga i finansiranja savezne vlade, bez obzira na ishod izbora.
U nastavku su predstavljeni glavni mogući scenariji i njihov potencijalni uticaj na Trampov predsjednički mandat, Kongres i ekonomiju.
Demokrate osvajaju Predstavnički dom, ali ne i Senat
Ukoliko demokrate osvoje većinu u Predstavničkom domu, sa prednošću od pet do 20 mjesta, ali republikanci zadrže kontrolu nad Senatom, mogli bi da pokrenu niz istraga protiv Trampa i njegove administracije, ali bi njihov uticaj na vođenje državne politike ostao ograničen.
Preuzimanjem kontrole nad odborima Predstavničkog doma, demokrate bi dobile ovlašćenja da sprovode istrage, organizuju saslušanja i izdaju obavezujuće pozive za svjedočenje i dostavljanje dokumenata. Međutim, zvaničnici Trampove administracije mogli bi da odbiju da se odazovu tim pozivima, jer je malo vjerovatno da bi Ministarstvo pravde, lojalno predsjedniku, preduzelo mjere kako bi ih primoralo na saradnju.
Tramp bi istovremeno zadržao pravo veta na zakone i široka izvršna ovlašćenja u oblastima carinske politike, imigracije i spoljnih poslova, dok bi republikanska većina u Senatu mogla da blokira većinu zakonodavnih inicijativa demokrata.
Demokrate bi mogle da usvajaju zakone prvenstveno s ciljem slanja političke poruke biračima, posebno u oblastima zdravstvene zaštite, prava na abortus, stanovanja i regulisanja centara podataka za vještačku inteligenciju. Ipak, malo je vjerovatno da bi takvi predlozi na kraju stupili na snagu.
Ubjedljiva većina demokrata u Predstavničkom domu
Ukoliko demokrate osvoje većinu od 20 do 40 mjesta u Predstavničkom domu, njihovo rukovodstvo imalo bi znatno više prostora za sprovođenje političkih prioriteta, čak i u slučaju protivljenja dijela sopstvenih poslanika.
Veći broj novoizabranih demokratskih kongresmena, među kojima bi moglo biti i više predstavnika progresivnog krila stranke, mogao bi da pojača zahtjeve za pokretanje postupka Trampovog opoziva.
Istovremeno, pojedini republikanci mogli bi da budu spremniji da se suprotstave Trampu u vezi sa nepopularnim pitanjima, poput carina i rata u Iranu.
Ubjedljivija većina demokrata ojačala bi i njihovu pregovaračku poziciju u raspravama o budžetu i povećanju granice javnog duga, što bi im omogućilo da lakše izdejstvuju ustupke od republikanaca.
Analitičari očekuju da bi demokrate takvu većinu iskoristile za usvajanje zakona kojima bi pokazale namjeru da se bore protiv inflacije i ograniče Trampova ratna ovlašćenja.
Ipak, značajniji zakonodavni pomaci ostali bi malo vjerovatni, jer bi republikanci u Senatu mogli da blokiraju demokratske inicijative, dok bi Tramp zadržao pravo veta.
Predsjednik bi tako mogao da nastavi sprovođenje svoje politike putem izvršnih uredbi, a sukob oko povećanja granice javnog duga i dalje bi bio vjerovatan.
Demokrate osvajaju Predstavnički dom, Senat podijeljen
Ukoliko demokrate osvoje većinu u Predstavničkom domu, a broj mjesta u Senatu bude izjednačen na 50 prema 50, republikanci bi zadržali kontrolu nad gornjim domom Kongresa, jer bi potpredsjednik SAD Džej Di Vens imao pravo da svojim glasom odlučuje u slučaju neriješenog ishoda glasanja.
U takvim okolnostima, nekoliko senatora spremnih da povremeno glasaju suprotno stavovima svoje stranke, uključujući demokratu iz Pensilvanije Džona Fetermana i pojedine umjerene republikance, moglo bi da dobije presudnu ulogu u donošenju važnih odluka.
Takav odnos snaga mogao bi da dovede do političke blokade u Vašingtonu, pri čemu bi nekolicina senatora čiji glasovi nijesu unaprijed izvjesni odlučivala o ishodu ključnih fiskalnih, pravosudnih i političkih pitanja.
Tramp bi, zahvaljujući Vensovom odlučujućem glasu, vjerovatno mogao da obezbijedi potvrdu svojih kandidata za visoke državne i pravosudne funkcije u Senatu, dok bi njegova politika u oblasti carina, imigracije i spoljnih poslova ostala uglavnom bez djelotvornog nadzora Kongresa.
Demokrate osvajaju Predstavnički dom i Senat
Ukoliko demokrate osvoje većinu u oba doma Kongresa, to bi značajno ograničilo mogućnost Trampa da sprovodi svoju politiku, posebno kada je riječ o imenovanjima na visoke državne i pravosudne funkcije.
Preuzimanje kontrole nad Senatom moglo bi da ima dalekosežnije posljedice od osvajanja većine samo u Predstavničkom domu, jer Senat odlučuje o potvrđivanju imenovanja sudija, članova predsjedničkog kabineta i ambasadora.
Čak i sa tijesnom većinom od dva mjesta, demokrate bi preuzele kontrolu nad senatskim odborima i određivanjem dnevnog reda tog doma Kongresa.
To bi im omogućilo da blokiraju mnoga Trampova imenovanja sudija, a mogli bi i da nastoje da odlože popunjavanje eventualnog upražnjenog mjesta u Vrhovnom sudu SAD do predsjedničkih izbora 2028. godine.
Republikanci bi, s druge strane, vjerovatno pokušali da ubrzaju potvrđivanje predsjednikovih kandidata prije nego što se novi saziv Kongresa konstituiše u januaru.
Tramp bi ipak zadržao pravo veta i široka izvršna ovlašćenja, dok bi usvajanje važnijih zakona ostalo otežano zbog pravila u Senatu prema kojem je za okončanje opstrukcije rasprave, poznate kao filibaster, uglavnom potrebno 60 glasova. To pravilo omogućava manjinskoj stranci da blokira ili odlaže usvajanje zakona.
Kontrola nad oba doma Kongresa dala bi demokratama i snažniju pregovaračku poziciju u raspravama o povećanju granice javnog duga i usvajanju budžeta, iako bi rizik od političkih sukoba oko javnih finansija ostao značajan.
Republikanci zadržavaju oba doma Kongresa
Iako se takav ishod smatra malo vjerovatnim, s obzirom na veliki broj republikanskih poslanika u Predstavničkom domu čija su mjesta ugrožena, mogućnost da republikanci zadrže većinu u oba doma Kongresa nije isključena.
U tom slučaju, Tramp i republikanci predstavili bi izborne rezultate kao potvrdu podrške birača njihovoj politici i novi mandat za sprovođenje predsjednikove agende tokom posljednje dvije godine njegovog mandata.
Uz kontrolu nad oba doma Kongresa, Tramp bi imao malo prepreka u zakonodavnoj vlasti i mogao bi da nastavi sa imenovanjem sudija i drugih visokih državnih zvaničnika.
Istovremeno, smanjio bi se rizik od velikih političkih sukoba oko usvajanja budžeta, privremene obustave rada saveznih institucija i povećanja granice javnog duga.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
