NOVA BORBA ZA STARI KONTINENT

Hoće li Tramp prepustiti Rusiji istočnu Evropu

Rusija bi se za uzvrat pridružila SAD u savezu protiv ID, radila na smanjenju zaliha nuklearnog oružja i pomogla u obuzdavanju Kine
51 pregleda 22 komentar(a)
Donald Tramp, Foto: Reuters
Donald Tramp, Foto: Reuters
Ažurirano: 19.02.2017. 11:41h

Pokušaj puča na dan izbora u Crnoj Gori je bio podsjetnik da je počela nova borba za Evropu. Od Baltika preko Balkana i Crnog mora do Velike Britanije, Vladimir Putin pokušava da ponovo izgradi rusku imperiju više od 25 godina nakon pada Sovjetskog Saveza, piše američki časopis "Tajm".

Navodeći da su krajem januara i početkom februara snage koje podržava Rusija izvele hiljade napada u novoj ofanzivi na pozicije proevropske vlade u Ukrajini, autori članka tvrde da Putin, koristeći propagandu, „agente provokatore i otvorene vojne prijetnje u Estoniji, Srbiji, Moldaviji i drugim istočnoevropskim državama, pokušava da podrije demokratske vlade, prijeteći bezbjednosti miliona ljudi.“ A dalje prema zapadu, radi na savezima sa nacionalističkim, anti-EU snagama u Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj...

Pozivajući se na visoke zvaničnike administracije Donalda Trampa i ostale učesnike, "Tajm" piše da se tokom protekla tri mjeseca u Bijeloj kući održavali razgovori oko toga da li bi SAD trebalo da se odupru Putinu u njegovoj novoj kampanji ili prepuste Rusiji sferu uticaja u istočnoj Evropi. Prema toj teoriji, Rusija bi se za uzvrat pridružila SAD u savezu protiv Islamske države, radila na smanjenju zaliha nuklearnog oružja i pomogla u obuzdavanju Kine.

Tramp je javno objavio djelove takve velike nagodbe, kao i visoki savjetnici Stiv Benon i Majkl Flin, koji je 13. februara bio primoran na ostavku zbog zakulisnih razgovora sa ruskim ambsadorom. Zvaničnici Bijele kuće, koji takav dil zagovaraju u potpunosti ili djelimično, vide nacionalizam kao osnovu za veoma značajnu borbu protiv islamskog ekstremizma i uspona Kine, piše u analizi.

Nagodbi sa Rusijom se navodno protive ministar odbrane Džejms Matis i državni sekretar Reks Tilerson, koji, "uz podršku praktično čitavog spoljnopolitičkog establišmenta u Vašingtonu, vide multilateralne saveze kao ključne za održavanje mukom stečene stabilnosti u Evropi i šire".

Vjeruje se da je nakon Flinove smjene politički teže onima koji žele da unaprijede prorusku strategiju.

"Tajm" dalje navodi da se prostor za približavanje Rusiji sve više smanjuje kako napreduje istraga na više nivoa o kontaktima sa visokim ruskim obavještajnim zvaničnicima uoči američkih predsjedničkih izbora, ali da to nije smanjilo apetit Bijele kuće za postizanjem sporazuma.

Izazov za Trampa biznismena

Oni koji su sa Trampom razgovarali o velikoj nagodbi sa Rusijom kažu da je to izazov za biznismena u njemu. „Predsjednik zaista želi da sklapa sporazume i voli da ga vide kao nekoga ko je sposoban da promijeni način na koji se SAD odnose prema svijetu,“ rekao je republikanski senator Bob Korker iz Tenesija, šef spoljnopolitičkog odbora Senata, koji se usprotivio velikim dilovima sa Rusijom prilikom razgovora sa Trampom.

"Međutim, sklapanje sporazuma radi samih sporazuma, a da ne znamo gdje nas to vodi, moglo bi biti jako štetno za našu državu i ostatak zapadnog svijeta,“ kaže Korker.

"Tajm" piše da nije poznato da li je velika nagodba prvobitno bila ideja SAD ili Moskve i da se kritičari pitaju kakvu korist bi Vašington imao od takve trgovine. Rusija je slaba, njena ekonomija je dvije godine u recesiji i manja je od italijanske. Jedini njen nosač aviona, klepetalo na dizel iz sovjetskog doba, jedva se vuklo do Sirije i nazad u posljednjih pola godine, izgubivši usput dva aviona u nezgodama, prenosi "Tajm" razmišljanje kritičara. Rusija moli SAD da oforme savez protiv ID, bez obaveza, a Putin je već izrazio želju, u prvom telefonskom razgovoru sa Trampom nakon inauguracije, da rade na novim mjerama za kontrolu naoružanja.

Prepuštanje istočne Evrope Moskvi, što je smatrano skoro jeresom u zapadnoj diplomatiji nakon Jalte - u zamjenu za ništa, "bilo bi i glupo i nemoralno i poništilo bi sve principe američke spoljne politike od II svjetskog rata“, kaže Eliot Koen sa Univerziteta Džons Hopkins, jedan od vodećih konzervativnih spoljnopolitičkih eksperata u SAD.

Prijetnja za liberalni poredak

Američki nedjeljnik konstatuje da se nikakva odluka o dilu sa Rusijom ne očekuje odmah, ali da neizvjesnost oko posvećenosti SAD istočnoevropskim demokratijama u međuvremenu doprinosi „prekrajanju linija“. Podsjeća se na naklonjenost lidera Bugarske i Moldavije Moskvi i na to što anti-EU kandidati u Francuskoj i Njemačkoj nalaze zajednički jezik sa Moskvom uoči izbora kasnije ove godine, što brine tradicionalne američke saveznike.

"Liberalnom međunarodnom poretku koji SAD i njihovi evropski saveznici podržavaju od kraja Drugog svjetskog rata, prijeti raspad,“ navodi se u nedavnom izvještaju Karnegi fondacije o slomu američko-ruskih odnosa, i dodaje da "raste zabrinutost da bi SAD mogle da odustanu od posvećenosti očuvanju tog poretka".

Američki časopis navodi da je ofanziva na Krim bila prvo otimanje teritorije od strane neke velike sile u Evropi od Drugog svjetskog rata i da je Putin testirao Zapad i ranije, u Estoniji, jednoj od pet članica NATO koje se direktno graniče sa Rusijom.

U septembru 2014, grupa ruskih vojnika je navodno prešla granicu pomoću dimnih bombi i radio-ometača, otela estonskog bezbjednosnog zvaničnika i vratila ga u Moskvu da bi bio izveden na suđenje za špijunažu. Cilj akcije je bio da pokaže da "Rusija radi šta želi u ovom dijelu svijeta", rekao je tada Urmas Reinsalu, estonski poslanik i bivši ministar odbrane.

Sajber napad zahtijeva odgovor NATO-a?

"Takve provokacije, zajedno sa upornim ruskim sajber napadima i narušavanjem vazdušnog prostora NATO, su primorale alijansu da se suoči sa sopstvenom slabošću u odnosu prema novim pristupu Moskve ratovanju“, ističe su u tekstu. Član 5 osnivačke povelje NATO nalaže svim članicama da brane jedna drugu u slučaju napada, ali nije jasno definisano šta čini jedan napad. Da li bi sajber napad zahtijevao odgovor NATO i šta ako su napadači prerušeni u pripadnike lokalne paravojske, pitaju se autori.

Tramp je u razgovoru sa Putinom pomenuo moguće oblasti saradnje, uključujući borbu protiv ID i drugih islamskih terorističkih organizacija, nuklearnu proliferaciju i potencijalne ekonomske i energetske sporazume, podsjeća nedjeljnik. Sa ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom i generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom navodno se pričalo o borbi duž ukrajinske granice. Snage koje podržava Rusija, zapravo, operišu duboko unutar Ukrajine i, prema mišljenju nekih eksperata za Rusiju u američkoj administraciji, ta retorika je izazvala zabrinutost da bi SAD mogle da prihvate rusko otimanje teritorije.

Visoki zvaničnici Bijele kuće kažu da je Tramp otvoren za dalekosežne ustupke Rusiji u zamjenu za saradnju u nekim oblastima, kako navodi „Tajm“. Oni kažu da Tramp neće izaći iz NATO, ali vjeruje da bi članice više trebalo više da doprinose finansijski i da bi misija alijanse možda trebalo da bude drugačija i da se fokusira na radikalni islam. „Samo to bi bila ogromna pobjeda za Moskvu,“ piše list.

Improvizovanje u Bijeloj kući

Tramp bi, normalno, mogao da traži i dobije izvještaj o pitanjima poput budućnosti istočne Evrope ili resetovanju odnosa sa Rusijom. Možda bi bilo potrebno nekoliko sastanaka Savjeta za nacionalnu bezbjednost o toj temi i sastavila bi se povjerljiva obavještajna procjena. Međutim, nekoliko izvora je reklo za „Tajm“ da teško da postoji međuagencijski proces u improvizatorskoj Trampovoj Bijeloj kući. A ono što postoji nije povezano sa strukturom vlasti oko Trampa.

Dva izvora su kazala da Benon vodi sopstvenu grupu za strateške inicijative, nepovezanu sa tradicionalnim strukturama nacionalne bezbjednosti, koja će napraviti svoju procjenu opcija za politiku prema Rusiji. Neki u administraciji i spoljni analitičari kažu da bi ustupci Rusiji, između ostalog, mogli biti smanjenje ili uklanjanje američkog antiraketnog štita u centralnoj i istočnoj Evropi, labavljenje sankcija uvedenih zbog Ukrajine ili ublažavanje retorike o aneksiji Krima.

Protiv otopljavanja odnosa sa Rusijom su novi ministar odbrane i državni sekretar i praktično čitav spoljnopolitički republikanski i demokratski establišment na Kapitol hilu, u Vašingtonu i širom Evrope, navodi američki časopis. „Tilerson i Matis su za tradicionalni stav koji imamo prema Rusiji,“ kaže Korker, ali „postoje i druge sfere u Bijeloj kući koje možda na stvari gledaju potpuno drugačije.“

Zbog podjele se ne zna kakav je stav SAD

"Tramp je suočen sa najvećim protviljenjem na Kapitol hilu. Senatori Džon Mekejn i Lindzi Grejem predvode izričito i snažno protivljenje bilo kakvom približavanju Putinu koje bi ublažilo sankcije i umjesto toga žele da nametnu još strože kazne zbog miješanja Rusije u izbore u SAD,“ piše "Tajm". Dodaje da se lider većine u Senatu Mič Mekonel protivi ukidanju sankcija protiv Putina.

U analizi se navodi da je podjela između Trampa, kabineta i velikog dijela njegove stranke izazvala zabunu kakav je stav SAD, čak i unutar njegove administracije. Trampova spremnost da ignoriše miješanje Rusije u američke izbore, ili bilo gdje drugo, samo dodatno komplikuje stvari.

Visoki zvaničnik administracije je rekao da na Trampovo mišljenje o Putinu i mogućnost sklapanja nagodbe sa njim ne utiče činjenica da je ruski lider zadro u samu srž sprovođenja američke demokratije. Tramp nije svjestan drugih Putinovih napora u cilju rušenja demokratije u velikom dijelu Evrope, rekao je taj zvaničnik za "Tajm".

Za milione Evropljana suočenih sa najvećim teretom Putinovih napora, to nije uznemiravajuće, nego užasavajuće, ocjenjuje list. „Bilo bi apsolutno naivno potcijeniti pokušaje Vladimira Putina i ruske vlade da destabilizuju zapadne demokratije,“ rekao je Stefan Majer iz obavještajnog odbora njemačkog parlamenta.

"Očigledno je da je to agenda ruske vlade.“

Crna Gora privlačna zbog luke, Putin će teško odustati

"Crnu Goru, državu sa manje stanovnika od San Franciska i vojskom od samo oko dvije hiljade vojnika, su tokom većeg dijela istorije osvajale velike sile, od drevnog Rima do Trećeg rajha,“ piše „Tajm“. Dodaje da je nakon deset godina pregovora, na pragu da se pridruži najmoćnijem vojnom savezu u svijetu, „ovoga puta dobrovoljno".

List dodaje da Tramp drži Crnogorce u neizvjesnosti hoće li uspjeti da se pridruže i prenosi riječi Nebojše Medojevića da "ako Putin bude tražio od Trampa da ne primi Crnu Goru i stvarno mu da nešto za uzvrat, ne znam šta će se desiti".

"Mediteranska topla luka, sa dubokom vodom, čini Crnu Goru posebno vrijednom za Putina, a poznato je da je on jako uporan kada ocijeni da su u pitanju strateški interesi", piše u "Tajmovoj" analizi.

Preporučujemo za Vas