DALEKOSEŽNE FINANSIJE I GEOPOLITIČKE POSLJEDICE

Vojna ekspanzija Rusije na Arktiku

Vojska SSSR je imala više naoružanja na Arktiku, ali je bilo predviđeno za nuklearni rat sa SAD, a ne za konvencionalnu borbu
287 pregleda 6 komentar(a)
Ažurirano: 05.02.2017. 08:28h

Nuklearni ledolomac "Lenjin", ponos i radost velike igre Sovjetskog Saveza na Arktiku, usidren je tamo u hladnoj vodi. Ta relikvija iz vremena Hladnog rata je sada muzej.

Međutim, skoro tri decenije nakon što je "Lenjin" povučen iz službe i pretvoren u turističku atrakciju, Rusija ponovo kreće u pohod na Arktik i gradi nove nuklearne ledolomce, piše Rojters.

Te aktivnosti se tumače kao dio napora Rusije da pojača svoju poziciju na Sjevernom polu dok se bori za dominaciju sa tradicionalnim rivalima - Kanadom, Sjedinjenim Državama, Norveškom, ali i novim igračem Kinom.

Razgovori sa zvaničnicima i vojnim analitičarima, te uvid u pojedina dokumenta vlade, pokazuju da je rusko nagomilavanje najveće od pada SSSR 1991, i da će, u nekim oblastima, Rusija steći veće vojne kapacitete od onih koje je imao Sovjetski Savez, navodi britanska agencija.

Ekspanzija ima dalekosežne finansijske i geopolitičke posljedice. Procjenjuje se da Arktik ima više rezervi ugljovodonika od Saudijske Arabije i Rusija postavlja ozbiljan vojni standard, navodi Rojters.

"Istorija se ponavlja", rekao je Vladimir Blinov, vodič na ledolomcu "Lenjin", grupi koja ga je nedavno obišla.

"Pedesetih godina, na vrhuncu Hladnog rata, SAD su dominirale u nekim oblastima u odnosu na nas. Međutim, pretekli smo ih i izgradili prvi nuklearni brod u svijetu („Lenjin”). Situacija je sada slična".

Pod vođstvom predsjednika Vladimira Putina, Rusija žuri da ponovo aktivira sovjetsku vojsku, vazdušne i radarske baze na udaljenim arktičkim ostrvima i da izgradi nove, na arktičkoj teritoriji od više od milion kvadratnih kilometara, koju smatra svojom, dodaje Rojters.

Rusija redovno objavljuje fotografije vojnika u bijelim uniformama kako vježbaju, mašući puškama dok jezde na sankama koje vuku irvasi.

Prema procjenama Američkog geološkog instituta, Arktik leži na otprilike 412 milijardi barela nafte, što je oko 22 odsto svjetskih neotkrivenih zaliha.

Niske cijene nafte i sankcije koje je Zapad uveo Moskvi zbog akcija u Ukrajini znače da su novi arktički projekti za sada odgođeni, ali Kremlj igra na duge staze, piše Rojters.

Gradi tri nuklearna ledolomca, od kojih će jedan biti najveći u svijetu, čime će povećati postojeću flotu od oko 40 ledolomaca, od kojih su šest nuklearni. Nijedna druga država nema flotu nuklearnih ledolomaca, koji krče kanale za vojne i civilne brodove.

Ruska Sjeverna flota, sa bazom u ledenim vodama zaliva Kola u Murmansku, takođe će dobiti svoj prvi nuklearni ledolomac i dvije korvete sa krstarećim raketama.

"Kada smo bili pod (sovjetskim liderom Mihailom) Gorbačovom i (ruskim predsjednikom Borisom) Jeljcinom, naše granice na Arktiku su ogoljene“, kaže profesor Pavel Makarevič, član Ruskog geografskog društva. „Srećom, sada se ponovo uspostavljaju“.

Agresivni koraci

Rojters navodi da ovo nagomilavanje, "koje podsjeća na poteze na Krimu i u Kalinjigradu", nije prošlo neprimijećeno u Vašingtonu. Novi ministar odbrane Džejms Matis je u govoru pred Senatom ovog mjeseca upozorio "ne ide nam u prilog da drugima prepuštamo bilo koji dio svijeta". On je u odvojenom pismenom izvještaju opisao poteze Rusije na Arktiku kao „agresivne korake“ i obećao da će dati prioritet razvijanju američke strategije, prema riječima senatora Dena Salivena.

To bi moglo stvoriti dilemu za predsjednika Donalda Trampa, koji želi da poboljša odnose sa Rusijom i udruži se sa Moskvom u Siriji radije nego da se uvlači u arktičku trku u naoružanju.

Nagomilavanje izaziva nervozu i na drugim mjestima. Rojters podsjeća da je ovog mjeseca oko 300 američkih marinaca stiglo u Norvešku na šest mjeseci, što je prvi put od Drugog svjetskog rata da je tamo dozvoljeno stacioniranje stranih trupa.

A kako su sjećanja na rusku aneksiju ukrajinskog Krima 2014. još svježa, NATO pomno prati situaciju, ističe Rojters. Šest članica Alijanse je održalo vježbe u tom regionu 2015. godine.

Sovjetska vojska je imala više naoružanja na Arktiku, ali je njegova svrha bila vođenje nuklearnog rata sa SAD, a ne konvencionalna borba. Arktička ostrva su bila polazišta za bombardere na putu za Ameriku.

Međutim, u eri kada se odvija usporena borba za arktičke rezerve energenata, Rusija osniva trajno i efikasno konvencionalno vojno prisustvo sa različitim i ponekad superiornim kapacitetima.

Na čelu akcije ponovnog otvaranja ili izgradnje šest vojnih baza je ministar odbrane Sergej Šojgu. Prema najavama, trebalo bi da dio već bude spreman do kraja ove godine.

Među njima je ostrvska baza na Aleksandrinoj zemlji za smještaj 150 vojnika koji tu mogu biti samostalno da prežive 18 mjeseci. Zvaničnici kažu da bi na „Arktičkom trolistu“ mogli da rasporede vojne avione poput lovaca MiG-31, predviđenih za obaranje bombardera, ili SU-34.

Najveća ruska baza na Arktiku, nazvana „Sjeverna djetelina“, u međuvremenu poprima obrise na udaljenom ostrvu Koteljnij, više od 3000 kilometara istočno od Moskve. U stanju je da primi 250 vojnika, a opremljena je i projektilima.

Radarska stanice iz sovjetskog doba i piste na četiri ostala arktička ostrva se renoviraju a u tu oblast su prebačena nove rakete zemlja-vazduh i protivbrodski raketni sistemi.

Rojters piše da Rusija ulaže veliki novac i u modernizaciju vojne infrastrukture.

"Modernizacija arktičkih snaga i vojne infrastrukture u ovoj mjeri nije viđena još od sovjetskih vremena“, kaže Mihail Barabanov, glavni urednik jednog moskovskog vojnog lista.

On je rekao da su osnovane dvije specijalne arktičke brigade, nešto što SSSR nikad nije imao i da je u planu formiranje treće, kao i specijalne arktičke obalske divizije.

"Ruska vojna prisutnost na Arktiku je pomalo provokativna. To bi moglo izazvati trku u naoružanju“, smatra Barabanov.

"Prijateljski narod"

U Murmansku, gdje su smješteni ruski ledolomci, samo sat od sjedišta Sjeverne flote, izgledi arktičke renesanse su izvor ponosa.

Grad je utopljen u arktičku i vojnu istoriju. Komandni most podmornice “Kursk”, koja je potonula 2000. nakon eksplozije, nalazi se na brdu iznad luke.

A u centru Murmanska, makete desetine ledolomaca nalaze se u hodnicima brodarske kompanije u Murmansku, dok mornari, ogrnuti kaputima, žurno idu ulicama grada.

"Te arktičke baze su naša teritorija. Za razliku od nekih drugih država, mi ih ne gradimo u inistranstvu“, kaže Denis Moisev, član Ruskog geografskog društva.

"Druge zemlje takođe pokušavaju da pomjere svoje granice prema Sjevernom polu. Naša vojska mora biti spremna da djeluje na cijeloj našoj teritoriji u ekstremnim uslovima“.

Država koja se redovno pominje kao malo vjerovatan arktički rival je Kina, blizak saveznik Moskve, koja ima status posmatrača u Arktičkom savjetu, glavnom forumu za koordinisanje saradnje u tom regionu, i počinje da gradi svoje ledolomce.

Političari su, kako ističe Rojters, skloniji da razgovaraju o komercijalnom arktičkom pohodu.

Grade se novi putevi i željeznica a luke renoviraju dok Moskva proširuje kapacitete za prevoz robe i, usljed toplijih klimatskih ciklusa, sprema za prometniji saobraćaj duž svoje arktičke obale.

Nada se da bi Sjeverni morski put, koji ide od Murmanska do Beringovog moreuza blizu Aljaske, mogao postati mini Suecki kanal, skraćujući trajanje plovidbe od Azije do Evrope.

Međutim, dok popularnost rute raste u Rusiji, relativno visoki troškovi prevoza i nepredvidivi ledeni pokrivač znače da je donekle izgubila privlačnost za strane firme.

Grigori Stratij, zamjenik guvernera Murmanske oblasti, izjavio je za Rojters da, međutim, postoji veliko interesovanje azijskih država za pomorsku rutu i da će novi ledolomci 2020-ih omogućiti plovidbu tokom cijele godine.

"Kakvo god da je vrijeme, Sjeverni morski put će biti potreban. Njegova upotreba će definitivno rasti“, kaže Stratij, ističući da se Rusija trudi da na Arktik privuče strane investicije.

Na pitanje o vojnom nagomilavanju svoje zemlje, nasmijao se.

"Uvjeravam vas da nema razloga da se plašite“, rekao je, dodavši da je ono motivisano samo potrebom za modernizacijom.

"Rusija nikad nije imala nikakve agresivne ciljeve i neće ih imati. Mi smo prijateljski narod".

Galerija

Preporučujemo za Vas