Američki predsjednik Barak Obama dužnost napušta 20. januara, a po ovim stvarima će biti zapamćeno njegovo vođenje Sjedinjenih Američkih Država.
Stvaranje istorije
Kad bi istoričari napisali samo jednu stvar o Baraku Huseinu Obami, to bi najvjerovatnije bila činjenica da je taj mladi senator iz Ilinoisa postao prvi tamnoputi predsjednik SAD-a, 143 godine nakon ukidanja ropstva.
Obama, tada 47-godišnjak, na svojoj je inauguraciji 2009. godine pokazao je veliki govornički talent promovišući svoju poruku "nade i promjene". No, tokom svoja dva mandata ponekad je teško pretvarao svoje poetične ideje u praksu. Rasne tenzije nisu nestale, ali već i sama činjenica da je izabran za predsjednika potvrdila je velike promjene koje se događaju u američkom društvu, prenosi N1.
Saniranje ekonomije
Obaminim prvim mandatom dominiralo je ekonomsko posrtanje Sjedinjenih Država, koje je naslijedio od prethodnika. Kriza tržišta nekretnina pokrenula je finansijski kolaps koji je torpedovao banke i kreditore Vol Strita i metastazirao u ekonomsku krizu globalnih razmjera.
Usprkos snažnoj ideološkoj opoziciji velikim fiskalnim podsticajima, Obama je povećao vladina davanja za spašavanje ekonomije na 831 milijardu dolara.
Posljedice te krize osjećaju se i danas, ali nezaposlenost u Americi pada 75 mjeseci zaredom.
"Pravda je zadovoljena"
"Večeras mogu obavijestiti američki narod i svijet da je SAD izveo operaciju u kojoj je ubijen Osama bin Laden", bile su riječi kojima je Obama 2. maja 2011. smirio milione Amerikanaca koji su bili bijesni i frustrirani jer najmoćnija država na svijetu ne može da dođe do čovjeka odgovornog za terorističke napade 11. septembra.
Ta riskantna operacija američkih specijalaca postala je tipična za Obamin pristup antiterorističkom djelovanju, koji uključuje napade dronovima i oružane prepade. U vrijeme njegovog odlaska Al Kaida i njene filijale znatno su oslabljene.
Muke u Kongresu
"To je jedna od rijetkih stvari kod mojeg predsjedništva za kojima žalim – da su se zloba i sumnje između stranaka pogoršale umjesto da se poboljšaju", rekao je Obama u svom posljednjem govoru o stanju nacije. Od kada je izabran na mjesto predsjednika, republikanci u Kongresu obvezali su se da će mu se suprotstavljati svim sredstvima.
Pokušaji da se zatvori zatvor u Gvantanamu i uvede kontrola ličnog naoružanja, čak i nakon pokolja školaraca u Sendi Hoku, nisu uspjeli zbog stranačkih razlika.
Sporazum s Iranom
SAD je više od dvije decenice preduzimao akcije i uvodio sankcije kako bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje. Obama je pokušao sa drugačijim pristupom, razgovarajući u tajnosti s tom islamskom republikom.
Rezultat je bio dogovor kojim se Iran obvezao da će zaustaviti svoje napredovanje prema nuklearnom naoružanju u zamjenu za znatno ukidanje sankcija i dobjanje međunarodnog legitimiteta. Taj sporazum je pogoršao američke odnose sa iranskim neprijateljima Izraelom i Saudijskom Arabijom, ali njime je spriječena trka u nuklearnom naoružanju na Bliskom istoku i ublažene tenzije između Irana i SAD-a koje traju od Islamske revolucije iz 1979. godine.
Bez intervencije u Siriji
Nijedna međunarodna kriza nije toliko testirala Obaminu spoljnu politiku i njegovu visoko postavljenu ljestvicu za vojne intervencije kao sukob u Siriji.
Čak i kada je sirijski predsjednik Bašar Al Asad prešao Obaminu crvenu liniju oko upotrebe hemijskog oružja i ubio hiljade civila, čovjek koji je stupio na dužnost kao političar koji se protivi ratovima odbio je intervenirati u toj bliskoistočnoj zemlji.
Sirija će biti u krizi još mnogo godina, a kritičari će jednako dugo raspravljati je li Obamina politika bila razumna i do koje je nivoa njegova odluka štetila američkom ugledu, dopustila tzv. Islamskoj državi da se proširi i pokrenula talas migracije koji je destabilizovao Evropu i omogućio Rusiji i Iranu da prošire svoj uticaj u regionu.
Klimatski sporazum
Nakon klimatskog skepticizma Džordža Buša, Obaminih osam godina na mjestu predsjednika ostaće obilježeno po donošenju velikog broja zakona o okolini kojima su se zaštitili morski ekosistemi, smanjile emisije štetnih gasova i podržao razvoj obnovljivih izvora energije. Obama je u pokušaju da vrati ekološke teme u diskurs američke politike planinario ledenjacima Aljaske, ronio na ostrvu Midvej i požurio ratifikaciju Pariškog sporazuma o klimi.
Očekuje se da će njegov nasljednik Donald Trump poništiti većinu Obaminih zakona zbog čega je pitanje koliko će dugo trajati njegova ekološka ostavština.
Obamacare
Demokrate su godinama bezuspješno pokušavale Amerikancima da pruže univerzalnu zdravstvenu zaštitu. Ni Obama nije baš uspio u tome, ali je ipak proširio zdravstveno osiguranje na desetine miliona Amerikanaca koji ga prije toga nisu imali.
Upoznavanje susjeda
Obamino putovanje na Kubu možda će biti zapamćeno kao što je bila posjet Ričarda Niksona Kini, ali ono je ono zapravo bilo dio puno šire politike poboljšanja odnosa SAD-a i Latinske Amerike.
Ponovno jačanje ljevičarskih populista u tom regionu oživjelo je sjećanja na "jenkijevski imperijalizam" – pučeve koje je Amerika podsticala ili organizovala, odrede smrti i vojne intervencije. Obama je nakon samo stotinu dana na mjestu predsjednika na samitu dvije Amerike poručio da su se SAD promijenile. Taj pristup je kasnije vođama poput Huga Čaveza oduzeo bilo kakav argument za antiamerikanizam.
Obama se rukovao sa Čavezom, susreo sa dugogodišnjim predsjednikom Nikaragve i revolucionarnim vođom Danijelom Ortegom, posjetio grob popularnog salvadorskog sveštenika kojeg su ubili odredi smrti povezani sa SAD-om.
Takođe je priznao "greške" oko puča kojim je u Čileu postavljen diktator Augusto Pinoče, objavio je dokumente koji otkrivaju američku uključenost u rat u Argentini i uspostavio diplomatske odnose sa Kubom.
Galerija
Bonus video:
