Američki predsjednik Donald Tramp je juče rekao da nijedan Amerikanac nije povrijeđen u iranskom raketnom napadu na vojne baze u kojima su smještene trupe SAD u Iraku i pozvao svjetske sile da postignu novi nuklearni sporazum sa Teheranom.
Iranske snage su juče ispalile rakete na vojne baze u Iraku, u odmazdi za ubistvo iranskog generala Kasema Sulejmanija u američkom napadu 3. januara.
„Nijedan Amerikanac nije povrijeđen prošle noći u napadu iranskog režima. Nismo pretrpjeli nijednu žrtvu. Svi naši vojnici su bezbjedni i samo je minimalna šteta pričinjena u našim vojnim bazama,“ rekao je Tramp u obraćanju naciji, koje je zvučalo kao signal da želi da ublaži krizu sa Islamskom Republikom.
„Naše velike američke snage su spremne za bilo šta. Čini se da Iran uzmiče, što je dobro za sve umiješane strane i veoma dobra stvar za svijet,“ rekao je.
Vrhovni lider Irana Ajatolah ali Hamnei je u obraćanju Irancima, koji su uzvikivali „Smrt Americi“, rekao da su napadi „šamar“ za SAD i da bi američke trupe trebalo da napuste taj region.
Iranski ministar spoljnih poslova je rekao da je Teheran preduzeo „proporcionalne mjere“ samoodbrane i da ne želi eskalaciju.
„Činjenica da imamo veliku vojsku i opremu, međutim, ne znači da moramo da je upotrijebimo. Ne želimo da je upotrijebimo. Američka snaga, i vojna i ekonomska, je najbolje odvraćanje,“ dodao je Tramp.
On je pozvao svjetske sile, uključujući Rusiju i Kinu, da odustanu od nuklearnog sporazuma sa Iranom 2015. i da rade na novom dogovoru.
„Svi moramo raditi na postizanju novog sporazuma sa Iranom, koji će učiniti svijet bezbjednijim i mirnijim mjestom,“ rekao je.
Tramp nije uputio direktnu prijetnju vojnom akcijom protiv Irana, ali je rekao da će SAD „odmah uvesti dodatne kaznene ekonomske sankcije iranskom režimu“ u odgovoru na „iransku agresiju“.
On je ponovio stav da „Iranu nikad neće biti dozvoljeno da ima nuklearno oružje“. Tramp je takođe najavio da će tražiti od NATO-a da se „više angažuje u procesu na Bliskom istoku“.
Turska i Rusija su juče pozvale SAD i Iran da daju prioritet diplomatiji i smirivanju tenzija i upozorile da bi dodatna upotreba sile mogla dovesti do novog ciklusa nestabilnosti u regionu.
Izvori iz američke i evropskih vlada su kazali da vjeruju da se Iran namjerno trudio da izbjegne američke vojne žrtve da bi spriječio eskalaciju.
Ranije juče, portparol iranske vojske je demantovao „izvještaje stranih medija“ da je prije napada bilo neke koordinacije između SAD i Irana kako bi se omogućila evakuacija baza, prenio je Rojters.
Ako je Trampova procjena o američkim žrtvama tačna, jučerašnji napadi bi mogli biti šansa za obje strane da ublaže krizu a da sačuvaju obraz kod kuće, piše „Gardijan“. Iran će moći da tvrdi da se nasilno osvetio za Sulejmanijevu smrt i da se vrati kampanji ratovanja preko posrednika koja je manja egzistencijalna prijetnja za puno moćnijeg neprijatelja. Iran takođe može nastaviti da vrši pritisak na Iračane da izbace američke snage iz Iraka, što je bio Sulejmanijev cilj i najviši prioritet Irana u regionu, ističe britanski list.
I SAD mogu uzmaknuti, odbacujući odmazdu Irana kao beznačajnu, pri čemu Tramp može zaraditi političke poene kod kuće zato što je ubio ključnog neprijatelja Irana, a da nije pretrpio veće posljedice, ocjenjuje „Gardijan“.
Predsjednik SAD, za čiji opoziv je Predstavnički dom Kongresa glasao prošlog mjeseca i koji je suočen sa izborima ove godine, za vikend je zaprijetio napadom na 52 mete ako se Iran osveti za ubistvo Sulejmanija.
Iranska državna televizija je objavila da je Iran ispalio 15 balističkih raketa sa svoje teritorije na američke mete u Iraku, da je ubijeno 80 „američkih terorista“ i da su oštećeni američki helikopteri i vojna oprema.
Njemačka, Danska, Noveška i Poljska su saopštile da nijedan njihov vojnik u Iraku nije povrijeđen. Britanija, koja takođe ima snage u Iraku, osudila je iransku akciju i poručila da Teheran „ne bi trebalo da ponovi takve nesmotrene i opasne napade“.
Irak je saopštio da njegove snage nisu pretrpjele nikakve žrtve.
Više od pet hiljada američkih vojnika je i dalje u Iraku zajedno sa drugim stranim snagama u koaliciji koje obučavaju i pomažu Iračanima u borbi protiv prijetnje od militanata Islamske države.
Iran investirao u sredstva za indirektno suprotstavljanje nadmoćnom neprijatelju
Napad Irana na snage predvođene SAD u Iraku došao je nakon višegodišnjih priprema za sukob sa nadmoćnim neprijateljem.
Iran ima više od 500.000 aktivnih vojnika, uključujući 125 hiljada pripadnika elitne Revolucionarne garde, prema izvještaju koji je prošle godine objavio Međunarodni institut za strateške studije. Međutim, međunarodne sankcije i ograničenja na uvoz oružja otežali su Iranu da naparvi ili kupi sofisticiranije naoružanje, piše Rojters.
Zato je Islamska Republika razvila „asimetrične“ odgovore - balističke rakete, smrtonosne dronove i mrežu savezničkih milicija u Iraku, Siriji, Libanu i Jemenu, između ostalog, kako bi bila u stanju da zada udarac izbjegavajući tradicionalno bojno polje.
„Iz konvencionalne vojne perspektive, bili bi apsolutno potučeni,“ izjavio je za Rojters britanski bivši vojni komandant koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme. „Njihova konvencionalna vojska je veoma slaba i prilično zastarjela. Sav novac su potrošili na kapacitete za asimetrične napade. U tom smislu su veoma dobro pripremljeni.“
Zalivski rival Saudijska Arabija je nedavno pretrpjela štetu koju mogu izazvati raketni i napadi dronom, nakon što je napad na njena naftna postrojenja prošle godine nakratko prepolovio proizvodnju i za pet odsto smanjio globano snabdijevanje sirovom naftom. Rijad i Vašington su za napad okrivili Iran, koji je odbacio optužbe.
Iran je nagomilao najveće zalihe balističkih raketa na Biskom istoku. Neke imaju stariji, „skad“ dizajn, sa dometom od najmanje 750 kilometara. Druge, po uzoru na sjevernokorejske „nodong“, imaju domet do 2.000 km, i mogu doseći Izrael ili jugoistočnu Evropu, prema prošlogodišnjem izvještaju američke Vojno-obavještajne agencije (DIA).
Revolucionarna garda ima flotu od patrolnih brodova naoružanih raketama i mini podmornica koje može rasporediti protiv američkih vojnih brodova ili komercijalnih tankera da poremeti protok nafte u vodama Zaliva, gdje je Teheran, prema tvrdnjama Vašingtona, napao šest tankera prošle godine.
„Ako pogledate brodove, tenkove, avione, Iran izgleda veoma slabo. Ali, ako pogledate protivbrodne rakete, balističke rakete, bespilotne letjelice i slično, onda djeluje puno spremnije,“ kaže Džeremi Bini, urednik časopisa Džejns difens vikli.
Vojni eksperti kažu da iranska flota bespilotnih letjelica može biti raspoređena za nadzor ili naoružana eksplozivom.
„Iran u Persijskom zalivu ne mora da ima velike brodove, ne obavezno fregate i razarače. Patrolni brodovi, topovnjače, raketni brodovi, mogu da završe posao,“ rekao je Hosein Arjan, vojni analitičar koji je 18 godina služio u iranskoj mornarici prije i nakon Islamske revolucije 1979.
Bonus video:
