Crna Gora se mora bolje organizovati da bi plasirala više svojih proizvoda na kinesko tržište. Osim vina, šansu za izvoz imaju mliječni prozvodi, med, masline…
“Želimo više proizvoda, cilj je da proširimo prodaju iz Crne Gore”, poziv je predstavnika Expo centra Ningboa, gdje je i stalna izložba proizvoda centralno-istočne Evrope (CIE) i paviljon Crne Gore u kojem je od crnogorskih proizvoda samo vino državnih “Plantaža”.
Crna Gora će biti glavni gost na kineskom Sajmu uvoza 2020. godine i to je prilika za domaće proizvođače. Tokom posjete Pekingu, Ningbou i Šangaju, predstavnicima crnogorskih medija je ukazano da fali proizvoda iz Crne Gore na tržištu kineskih gradova te da bi se ta saradnja mogla poboljšati preko sajma uvoza, turističkih manifestacija...
„Trgovinska razmjena Ningboa sa Crnom Grom je 6,14 miliona dolara, rast je nepunih 14 odsto. To je premalo, možemo da unaprijedimo saradnju u ekonomiji, trgovini, kulturi i turizmu“, pozvao je Čen Guomiao, zamjenik direktora Kancelarije za vanjsku saradnju lučkog grada Ningbo.
Iz finansijsko-ekonomskog centra Kine poručuju da Šangaj sa 24,2 miliona stanovnika i Crna Gora sa oko 630 hiljada stanovnika „mogu da sarađuju na lokalnom nivou“.
„Sajam uvoza Vlade je dobra platforma za saradnju. Možete je koristiti za ulaz na tržište, ne samo kinesko, već cijelog svijeta“, rekao je zamjenik direktora Kancelarije vanjskih poslova Šangaja, Fu Đihong.
On je istakao da Crna Gora treba više da ponudi, poručujući da su otvorena vrata šangajskog turističkog festivala koji se održava svake godine.
“Ljubazni Crnogorci, prirodne ljepote i kvalitet usluge razlog su za povećanje turista iz Kine”, poručio je predstavnik Šangaja čiji je godišnji ekonomski rast šest odsto. Dodao je: “Može i razmjena u obukama kadrova u obrazovanju i medicini…”
Ambasada Kine u Podgorici i nevladina organizacija Asocijacija za javnu diplomatiju otvorili su vrata Pekinga, Ningboa i Šangaja i predstavili inicijativu 17+1, odnosno značaj saradnje između Kine i zemalja centralno-istočne (CIE) Evrope, infrastrukturna dostignuća, proizvodnju, inovacije, ekonomsko-finansijsku moć, kulturu, turizam.
Savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova za saradnju Kine i centralno-istočne Evrope, diplomata Cui Džimin naglasio je da su Crna Gora i Kina prijateljske zemlje i da žele da unaprijede saradnju u trgovini i drugim oblastima.
„Spremni smo da ojačamo saradnju sa Crnom Gorom i poslije prve dionice auto-puta, da se dogovorimo o budućim projektima, na zadovoljstvo obje strane. Čuo sam da su putevi planinski, dugo se vozi, a uz dovršetak auto-puta lakše ću se odlučiti da posjetim Crnu Goru“, naglasio je on.
Ocijenio je da su veliki plodovi saradnje od 2012. kroz inicijativu 17+1, odnosno produbljivanje odnosa Kine i zemalja CIE.
“Obim trgovine 2018. je iznosio 90 milijardi dolara, to je rast od 22 odsto između Kine i CIE. Do jula 2019. investicije kineskih preduzeća u 17 država iznose 12,5 milijardi dolara, a izvoz 17 zemalja u Kinu je 1,6 milijardi dolara. Sada je 10 puta više kineskih turista u zemljama CIE - dva miliona, a turista iz tih zemalja kod nas je sada 450.000“, naveo je Cui Džimin, dodajući da je sve više građana iz Evrope studira ili radi u Kini.
Očekujem i biće mi drago ako Kina i Crna Gora jednom ukinu vize, to je moje lično mišljenje - nema veze sa zvaničnim stavom, odgovorio je Cui Džimin na interesovanje o bezviznom režimu. „To nije u nadležnosti našeg odjeljenja. Ali vaše pitanje je i moje očekivanje, da privatno sa porodicom mogu lakše da putujem u Crnu Goru“.
On tvrdi da nema utrkivanja ko će imati veći uticaj već da je “cilj da više dobiju građani obje strane”. Na pitanje da li je Kina potrebnija SAD ili obratno, kineski iskusni diplomata je odgovorio da je svijet jedna velika porodica i da svaka zemlja ima svoje mjesto, te da će međusobnim pomaganjem porodica biti ljepša.
Preživjeti mogu samo zelene termoelektrane
Trudimo se da što manje proizvodimo iz termo izvora i da se prilagodimo novim standardima i načinima proizvodnje. Termo izvori u budućnosti mogu opsati samo ako su čistiji, samo zelene termoelektrane, saopštila je generalna direktorka treće elektrane Vajgaoćiao (Waigaoqiao) u Šangaju, Ši Min.
Kina se suočava sa ozbiljnim izazovima zbog zagađenja vazduha, a dobar dio problema potiče iz tradicionalnog oslanjanja na ugalj i starih, neefikasnih elektrana. Iako potencira politiku prelaska na čistiju energiju, procjene su da ugalj ostaje glavni izvor električne energije, te se mora oštrije obračunati sa zagađenjem. U tome pomaže tehnologija čistog uglja za smanjenje emisije ugljen-dioksida i ostalih štetnih materija.
Elektrana Vajgaoćiao primjer je najnaprednije tehnologije za proizvodnju koja kombinuje nisku potrošnju uglja sa visokom proizvodnjom čiste energije. Dizajnirana je tako da proizvodi kilovat-sat električne energije trošeći samo oko 280 grama uglja, sa tendencijom smanjenja. Čini se da je vazduh čistiji u tom objektu nego u Pekingu.
Elektrana, sa nekoliko puta manjom emisijom od dozvoljene, ukupne je snage od 2.000 megavata i snabdijeva sedam odsto Šangaja. Godšinja proizvodnja elektrane, koja je 10 puta veća do pljevaljske, iznosi 9,66 milijardi kilovat-sati struje. Ima 250 zaposlenih, a prosječnu zaradu nisu željeli da otkriju.
„Primjenjujemo najviši standard u svijetu po efikasnosti korišćenja uglja. Predvodnik smo demonstriranja smanjenja emisija i čuvanja energije. Svjetska uprava za energiju je priznala našu čistu energiju“, kazala je Ši Min.
Galerija
Bonus video:
