Online mediji se sve više okreću strategiji naplaćivanja ekskluzivnog sadržaja koja postoji u mnogim svjetskim medijima kao što su New York Times, Financial Times, njemački Bild...
Bild je jedan od rijetkih tabloida koji je odlučio da naplaćuje sadržaj, jer taj tip medija obično ima veliki prihod od marketinga, ali zbog koga je jako teško uopšte doći do informacija zbog raznih reklama koje iskaču sa svih strana, i koje morate pregledati prije nego što pristupite onome što vas zanima.
Kako svi internet mediji u svijetu koriste agencijske informacije pa se stiče utisak da su brojni članci copy-paste proizvodi, sve veći broj medija se odlučuje da svoj originalan sadržaj koji proizvede novinar plaćen za to može biti dostupan samo onima koji su spremni da plate za ono što se smatra jednim od najbitnijih i najvrednijih stvari u današnjem svijetu, a to je tačna i blagovremena informacija.
Neku vrstu naplate promovisanja sadržaja najavljuje i Facebook, pa se sve češće mogu čuti najave da će i ova društvena mreža medijima naplaćivati objave. Ova promjena će vjerovatno najviše pogodite medije koji sav svoj saobraćaj i postižu preko Facebooka, a među njima su nerijetko portali koji plasiraju lažne i neprovjerene informacije, što korisniku društvene mreže itekako otežava da razumije što se oko njega dešava.
Medijski analitičari ukazuju na opasnost od rasta popularnosti te vrste medija koji nisu transparentni, nemaju tekstove koje potpisuju novinari imenom i prezimenom, niti nude ikakve podatke o odgovornim osobama u redakciji, vlasnicima, i tako bez ikakve bojaznosti mogu plasirati informacije koje mogu izazivati međuvjersku, međuetničku mržnju i otvoreno promovišu rasizam, fašizam...
Sa druge strane, trend je da korisnici koji žele informaciju iza koje stoji ime i prezime novinara i odgovornost urednika, moraju za takav informacije i da plate.
Internet se uvijek doživljavao kao mjesto slobodnih informacija, ali kako su redakcije počele da se mijenjaju zbog sve veće dominacije onlajn medija, tako i mediju naplaćuju sadržaj kako bi mogle da finansiraju novinare koji sada rade i za štampane i digitalne medije.
U Brazilu 22 odsto građana je u 2014. platilo pristup nekom onlajn mediju, a od onih koji nisu preko 60 odsto najavljuje da će to uraditi sigurno u 2015.
U Evropi su te brojke od 8 do 15 odsto onih koji su već platili, a od 10 do 25 odsto onih koji će platiti pristup u 2015.
Neki mediji zaključavaju kompletan sadržaj, jedan dio medija naplaćuje aplikaciju, dok se najveći broj odlučuje da svoj ekskluzivni sadržaj koji proizvode novinari tog medija naplaćuju, dok ostale informacije nude dostupno bez naplate.
Istraživanja pokazuju da od 45 najvećih globalnih medija, 75 odsto naplaćuje sadržaj, od čega 40 odsto naplaćuje pristup svim informacijama, a 60% ili nudi određen broj besplatnih članaka mjesečno ili naplaćuje ono što je označeno kao "premium sadržaj".
Bonus video:
