Vijek stara vakcina oružje protiv koronavirusa?

Prve studije će biti sprovedene na ljekarima i medicinskim sestrama koji su izloženiji riziku od respiratorne bolesti od opšte populacije, i na starijim osobama, koje su izložene riziku od komplikacija ukoliko se zaraze
25575 pregleda 2 komentar(a)
Djeca vakcinu BCG uglavnom primaju odmah po rođenju, Foto: Shutterstock
Djeca vakcinu BCG uglavnom primaju odmah po rođenju, Foto: Shutterstock

Istraživači u četiri države uskoro će početi klinička testitaranja neortodoksnog pristupa novom koronavirusu, objavio je juče časopis „Science“.

Prema pisanju lista, oni će testirati može li vijek stara vakcina protiv tuberkuloze (TB), bakterijske bolesti, podstaći ljudski imunološki sistem, omogućavajući mu da se bolje izbori sa virusom koji izaziva kovid-19 i možda spriječiti infekciju.

Prve studije će biti sprovedene na ljekarima i medicinskim sestrama koji su izloženiji riziku od respiratorne bolesti od opšte populacije, i na starijim osobama, koje su izložene riziku od komplikacija ukoliko se zaraze.

Kako piše „Science“ u Holandiji će prva klinička testiranja početi do kraja ove nedjelje. Oni su regrutovali 1000 zdravstvenih radnika u 8 holandskih bolnica koje će primiti vakcinu poznatu kao BCG, ili će dobiti placebo.

BCG vakcina sadrži živi oslabljeni oblik bacila Mycobacterium bovis, srodnog bacilu M. Turberculosis, koji izaziva tuberkulozu. Ova vakcina se daje djeci u prvoj godini života u većini država svijeta, bezbjedna je i jeftina, ali daleko od toga da je savršena, navodi se u članku.

Ona u prosjeku sprečava obolijevanje od tuberkuloze u 60 odsto slučajeva, a postoje velike razlike u ovisnosti od država.

Vakcine generalno podižu imunološku reakciju na ciljani patogen, poput antitijela koja vezuju i neutrališu jedan tip virusa, ali ne i ostale.

Međutim, BCG možda takođe povećava sposobnost imunološkog sistema da se bori protiv drugih patogena, ne samo TB bakterije, navodi se u kliničkim i opservacionim studijama koje su tokom prošlih decenija objavili danski istražuivači Piter Ebi i Kristin Stabel Ben, koji žive i rade u Gvineji Bisao.

Oni su zaključili da vakcina sprečava oko 30 odsto infekcija svakog poznatog patogena, uključujući i viruse, u prvoj godini nakon što je primljena.

„Science“ podsjeća da je studija objavljena u ovoj oblasti naišla na brojne kritike zbog metodologije, međutim u izvještaju koji je 2014. godine naručila Svjetska zdravstvena organizacija, zaključuje se da izgleda da BCG vakcina generalno smanjuje smrtnost kod djece, ali je povjerenje u otkrića rangirano kao „veoma nisko“. Izvještaj iz 2016. je bio pozitivniji o mogućim benefitima BCG-a, ali se ističe da su potrebna dalja nasumičnija testiranja.

Mihai Netea, specijalista za infektivne bolesti Medicinskog centra Redbound Univerziteta u Holandiji, otkrio je da BCG možda prkosi teorijskom poznavanju načina na koji funkcioniše imunitet.

Mihai Netea
Netea godinama istražuje prednosti vakcine protiv tuberkuloze(Foto: Tviter)

Kada patogen uđe u tijelo, bijele krvne ćelije, „urođeno“ oružje imunog sistema, prve kreću u napad; one mogu da iziđu na kraj sa 99 odsto infekcija.

Ukliko ove ćelije ne uspiju da se izbore, one pozivaju adaptivni imuni sistem, a B i T limfociti počinju da se dijele kako bi se pridružili borbi.

Ključ je u tome što se određeni T limfociti ili antitijela odnose na konkretni patogen i njihovo prisustvo se najviše uvećava. Kada je patogen eliminisan, mali dio ovih ćelija se transformiše u memorijske ćelije koje ubrzavaju proizvodnju T i B limfocita sljedeći put kada napadne isti patogen. Vakcine su zasnovane na ovom mehanizmu imuniteta.

Urođeni imunološki sistem, koji se sastoji od bijelih krvih ćelija poput makrofaga, prirodnih ćelija ubica i neutrofila, ne bi trebalo da ima takvu memoriju. Međutim Netein tim je otkrio da BCG, koja može ostati živa u ljudskoj koži i do nekoliko mjeseci, ne aktivira samo specifičnu memoriju B i T limfocita, već stimuliše i urođene krvne ćelije na duži period. Netea i njegove kolege to nazivaju naučenim imunitetom.

U studiji objavljenoj 2018. godine, tim je pokazao da vakcina BCG štiti od eksperimentalne infekcije oslabljenim oblikom virusa žute groznice.

Zajedno sa Evangelosom Gjamarelosom sa Univerziteta u Atini, Natea je sproveo studiju u Grčkoj kako bi utvrdio da li BCG može povećati otpornost starijih osoba na infekcije. Planira sličnu studiju i u Holandiji. Kliničko testiranje je bilo zakazano prije izbijanja novog koronavirusa, ali bi pandemija mogla jasnije otkriti šire efekte BCG-a, kazao je Netea za „Science“.

Za studiju na zdravstvenim radnicima, Netea se udružio sa epidemiologom i mikrobiologom Markom Bontenom sa Medicinskog univerziteta u Utrehtu.

„Vlada veliko interesovanje“ među zdravstvenim radnicima, kazao je Bonten za „Science“. Tim se odlučio za proučavanje rezultata studije ne na osnovu zaraze koronavirusom, već na osnovu njenog izostanka. Naime, pratiće da li je zaraza izostala kod onih koji su dobili vakcinu BCG.

Mada je studija nasumična, učesnici će vjerovatno znati da li su dobili vakcinu umjesto placeba. BCG često izaziva plik na mjestu gdje je ubrizgana, koji može trajati mjesecima i obično rezultira ožiljkom.

Grupa istraživača na Univerzitetu u Melburnu u Australiji počinje identičnu BCG studiju među zdravstvenim radnicima, koristeći isti protokol. Druga grupa istraživača na Univerzitetu Exeter u Velikoj Britaniji planira sličnu studiji na starijim osobama, piše „Science“.

Tim na “Maks Plank” institutu za infektivne bolesti u Berlinu prošle nedjelje je objavio da, inspirisani radom Netea, planiraju slično kliničko testiranje na starijim osobama i zdravstvenim radnicima koristeći VPM1002, genetski modifikovanu verziju BCG-a koja još nije dobila dozvolu za upotrebu protiv tuberkuloze.

Elenor Fiš, imunolog sa Univerziteta u Torontu, kazala je za „Science“ da vakcina vjerovatno neće u potpunosti eliminisati novi koronavirus, ali će vjerovatno ublažiti posljedice za pojedince. Fiš je kazala da bi i sama primila vakcinu ukoliko bi mogla da dođe do nje, a čak postavlja pitanje da li je etički uskratiti ispitanike koji primaju placebo njenih potencijalnih koristi.

Međutim, Netea kaže da je takav dizajn testiranja od ključnog značaja: „U suprotnom nikada ne bismo znali da li je to dobro za ljude“. Njegov tim bi trebalo da dobije odgovore za par mjeseci.

Bonus video: