Da li je u 2018. došlo do pada direktnih stranih investicija u Crnoj Gori? - Vijesti.me
PREMA IZVJEŠTAJU UN-A NAJVEĆI RAST NA ZAPADNOM BALKANU ZABILJEŽILA SJEVERNA MAKEDONIJA

Da li je u 2018. došlo do pada direktnih stranih investicija u Crnoj Gori?

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica ukazuje da prva polovina ove godine u odnosu na prethodnu potvrđuje nastavak trenda odliva novca

Izvještaj Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju pokazuje da su prošle godine strane direktne investicije porasle u svim državama regiona, osim u Crnoj Gori. Prema podacima UN-a, 490 miliona dolara stranih investicija čak 12 odsto manji investicioni prihod u odnosu na 2017. godinu kada je taj iznos dostigao 557 miliona dolara.

U Centralnoj banci Crne Gore drugačije računaju. Prema njima je priliv stranih investicija u prošloj godini bio 858 miliona eura, što je 30 odsto više u odnosu na 2017.. Ipak, ne spore da je bilo značajnog odliva što je objašnjava i podatak UN-a.

“Ne bismo rekli da je tu smanjena sklonost ka investiranju u CG nego je to prosto posljedica odluka investitora koji trenutno investiraju u CG. Na prvom mjestu je bio odliv po osnovu reprivatizacije Elektroprivrede u iznosu od 130 miliona eura, koji je odnio četvrtinu ovog odliva i došlo je samo do promjene vlasništva jedne kompanije koja profitabilno posluje u CG i koja će bez obzira na ovu promjenu u vlasništvu dovesti do kontinuiteta poslovanja”, kazala je Marijana Mitrović iz CBCG.

Pored toga, navodi Mitrović, prošle godine je otplaćeno 177 miliona interkompanijskog duga, odnosno vraćena je pozajmica matičnim kompanijama, a trećina odliva odnosi se na investicije crnogorskih građana i kompanija.

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica ukazuje da prva polovina ove godine u odnosu na prethodnu potvrđuje nastavak trenda odliva novca.

“Na kraju aprila je oko 213 miliona došlo novih SDI. Međutim, izašlo je više od 20 miliona I u krajnjem efekat je 6 procenata manji u odnosu na prethodnu godinu. On se veže i može se vezati za tinjajuću krizu iz našeg bankarskog sektora, koja je posljedica gubitka povjerenja u rad CB u kvalitet rada Centralne banke I u kvalitet odlučivanja CB. Da li će se to potvrditi u drugom dijelu godine, vidjećemo, ali u krajnjem efekat na BPF još uvijek nije zabrinjavajući”, rekla je Kasalica.

U DPS-u ove podatke, kako su objasnili TV Vijesti nisu mogli da komentarišu zbog prezauzetosti i brojnih obaveza. Za Građanski pokret URA opadanje stranih direktnih investicija je posljedica kompletno loše situacije u državi.

“To samo pokazuje nestručnost i nespremnost vladajuće većine da poboljša crnogorsku ekonomiju I radi na njenom kontinurianom unapređenju", kazala je Valerija Saveljić iz GP URA.

SDP-ov Raško Konjević ocjenjuje da bolje od bilo kakvih podataka o investicijama govori životni standard građana.

“Bez obzira na i dalje značajan iznos stranih investicija koje dolaze u CG, obični građani ne osjećaju kroz svoj životni standard multiplikaciju onoga što bi trebalo da se desi, a trebalo bi da se desi+povećanje prosječnih zarada”, rekao je Konjević.

Zato Mila Kasalica ima konkretan predlog.

“CG nakon jačanja povjerenja ili povraćaja povjerenja u rad udarnihnsittucija sistema, mora da jača ekonomsku politiku koja će se baviti kreativnim razvojim inicijativama, koja neće biti slika i prilika rentijerstva kako u privredi, tako i u dolasku stranaca”, kaže Kasalica.

Prema Izvještaju UN-a, najveći rast na Zapadnom Balkanu zabilježila je Sjeverna Makedonija sa 205 miliona dolara 2017. na 737 miliona dolara prošle godine, a Srbija je zabilježila rast sa dva miliona i 871 hiljadu na četiri miliona i 126 hiljada dolara.


Vidi sve komentare

Najčitanije iz sekcije TV