Kontroverzna odluka Nacionalnog koordinacionog tijela iz marta da javno objavi spisak osoba u samoizolaciji, mogla bi uskoro da stigne na naplatu državi, odnosno građanima, iako oni nisu krivi.
Ta odluka nije bila skladu sa Ustavom, odlučio je prije dva dana Ustavni sud, pa građani čija su imena objavljena, sada mogu da tuže državu zbog povrede prava na privatnost. Ako dođe do masovnih tužbi, država bi morala izdvojiti i nekoliko stotina hiljada eura za oko dvije hiljade građana čiji su lični podaci objavljeni na sajtu Vlade, a potom završili i na nekim aplikacijama.
U Građanskoj alijansi, koja je tražila utvrđivanje ustavnosti ove odluke, smatraju i da bi zbog objavljivanja spiskova neko morao da da ostavku.
"Da je Ustavni sud bio vrlo, vrlo spor jer je uz inicijativu podnijet i zahtjev za odlučivanje po privremenoj mjeri u smislu da se odmah obustavi Odluka Vlade do donošenja konačne odluke Ustavnog suda. Nažalost, kako Ustavni sud po tome nije postupio, ti podaci su bili ne samo objavljeni već i lako dostupni", saopštio je Milan Radović iz Građanske alijanse.
Zbog toga što su pojedini građani kršili samoizolaciju, Vlada je 21. marta objavila spisak svih u samoizolaciji pa i većine koja je poštovala tu mjeru. Uz to su poručili i da svaki građanin treba da zna ko ga od komšija i sugrađana nedisciplinom dovodi u opasnost. Spiskovi su sadržali ime i prezime osobe u samoizolaciji, kao i adresu stanovanja. Iako su kasnije povučeni sa sajta Vlade, ovi podaci i dalje stoje na mnogim portalima u zemlji i regionu. Par mjeseci je bila aktivna i aplikacija koja je pokazivala koliko su fizički udaljene od vas osobe koje se nalaze u samoizolaciji.
Radović je napomenuo da se pravo na privatnost može smatrati težom povredom, jer "ono što se jednom objavi na internetu to ostaje trajno".
Protiv odluke Vlade pobunile su se samo neke NVO. Premijer Duško Marković poručivao je da razumije razloge za kritiku, ali i tvrdio da je zdravlje građana preče od ljudskih prava.
"Pravo na zdravlje i život je iznad prava na bezuslovnu zaštitu ličnih podataka. O eventualnim propustima razgovaraćemo kada sve ovo bude iza nas. A da bismo uopšte razgovarali treba da preživimo, zato i nije vrijeme za pravna nijansiranja, nego za spašavanje ljudskih života", kazao je Marković.
Ipak, sada ovi građani mogu tužiti državu zbog objavljivanja ličnih podataka.
Po podacima Građanske alijanse, objavljeni su lični podaci oko dvije hiljade građana. Ako bi tužili državu i na sudu dobili minimalnu naknadu, država bi, uključujući i advokatske troškove, morala da im isplati nekoliko stotina hiljada eura. Ipak, neće svi tužiti.
"S obzirom da mislim da se ne radi o lošoj namjeri nego o nesnalaženju u početnoj fazi svega ovoga čuda što nas je snašlo nisam pristalica toga, odnosno definitivno ja neću pokretati nikakvu tužbu, s tim što ne zamjeram onome ko to hoće da uradi", kazao je Dušan Pavićević, jedan od građana sa spiska.
U Građanskoj alijansi smatraju i da članovi Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka na čelu sa Sretenom Radonjićem treba da podnesu ostavke jer su dali pozitivno mišljenje NKT-u, nakon kojeg su i objavljeni spiskovi, a vjeruju da bi ostavke trebalo da podnesu i neki pojedinci u Vladi.
Bonus video:
