trenutno 49 sanitetskih vozila

Fale li nam vozila hitne pomoći: Građani se žale, iz Zavoda tvrde da pokriju sve potrebe

“Na osnovu kliničke slike, dežurni ljekar određuje red hitnosti. Ukoliko je za izlazak, ekipa na teren izlazi po prioritetu. Ukoliko ekipa jednostavno nije za izlazak na teren, pacijent će dobiti sva moguća uputstva, kao i savjet našeg ljekara”

33004 pregleda 26 reakcija 26 komentar(a)
Foto: Savo Prelević
Foto: Savo Prelević

Iako su se neki građani žalili Televiziji Vijesti da Hitna pomoć nije mogla da dođe da im pruži pomoć kada su je tražili, iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore tvrde da sa 49 sanitetskih vozila uspijevaju da pokriju sve potrebe građana.

„Mi funkcionišemo i sa tim brojem potpuno nesmetano. Svakako da uvijek je potrebno još i mi se trudimo da raznim projektima uspijemo da dođemo do nekih novih vozila koja će nam olakšavati posao koji nimalo nije lak“ kazala je Tamara Radunović, PR Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.

Iz Zavoda kažu da, bez obzira na to da li je riječ o gradskom jezgru ili seoskom području, u slučaju saobraćajne nezgode na lice mjesta stižu u prosjeku za oko 11 minuta.

“Na osnovu kliničke slike, dežurni ljekar određuje red hitnosti. Ukoliko je za izlazak, ekipa na teren izlazi po prioritetu. Ukoliko ekipa jednostavno nije za izlazak na teren, pacijent će dobiti sva moguća uputstva, kao i savjet našeg ljekara”, kazala je Radunović.

Po Pravilniku, svaka jedinica Hitne pomoći mora imati najmanje po jedan reanimobil i jedno vozilo za hitni sanitetski transport. Prema podacima Zavoda, jedino Podgorica sa osam i Bar i Bijelo Polje sa po 3 vozila odskaču od tog minimuma. Ostalih 17 organizacionih jedinica imaju tek po 2 vozila, s tim što ona u Plavu ima jedno vozilo i u podstanici u Gusinju. Jedno vozilo Hitne pomoći košta od 34 do 55 hiljada eura. U međuvremenu, iz Samostalnog sindikata zdravstva kažu da je u većini gradova nedovoljno vozila, ali i ekipa za rad. Zbog toga se dešava i da jedan jedini ljekar u toj jedinici ode na teren, te služba ostaje bez ljekara.

“Uvek nedovoljno kadra, odnosno nedovoljno ekipa koje zlaze na teren+razlog je taj što mlade kolege to smatraju samo kao neku odskočnu dasku do dobijanja specijalizacije, vi naravno želite da se edukujete, da se usavršavate i to je nesporno, ali onda hitna služba ostaje bez kadra. Taman ga naviknete i on tu dve godine radi i on ode, dobije specijalizaciju”, kazala je Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva .

Ipak, jedan od njih koji je želio da ostane anoniman kaže da nakon 4 godine rada iz Hitne službe ne odlazi zbog specijalizacije, već zbog niza drugih razloga, između ostalog izostanka kontinuirane edukacije medicinskog kadra u toj službi.

Preporučujemo za Vas