U slivu Skadarskog jezera mapirano je više od 80 zastarjelih fizičkih barijera koje više nemaju nikakvu funkciju, ali ozbiljno narušavaju prirodni tok rijeka, biodiverzitet i povećavaju rizik od poplava. Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti Milija Čabarkapa iz organizacije Eko tim, istakao je da Crna Gora mora hitno da se uključi u evropske procese obnove rijeka.
"Barijere su vještačke strukture građene od betona, kamena ili drveta u koritima rijeka. Nekada su služile za rad vodenica, ribnjaka, navodnjavanje ili mala kupališta. Neke i dalje imaju funkciju, ali veliki broj njih danas nema apsolutno nikakvu svrhu. Sa ekološkog aspekta, barijere onemogućavaju migraciju riba. Rijeka je jedan linearni ekosistem i kada se izgrade barijere, dijelovi rijeke se izoluju, što dovodi do genetske i demografske izolacije ribljih vrsta. Sa hidrološke strane, dolazi do nagomilavanja sedimenta uzvodno, dok nizvodno nastaje erozija, što direktno utiče na pojavu poplava", naglasio je on.
Kao posebno problematičan primjer naveo je veliku barijeru na rijeci Cijevni, u zaštićenom području Kanjona Cijevne.
"To je primjer štetne barijere i slabosti institucija. Iako su dobijene sve dozvole i izdato rješenje o uklanjanju, institucije su se povukle nakon pobune nekolicine lokalnih stanovnika. Mi smo kao organizacija morali da vratimo novac donatoru, a barijera i dalje pravi ogromnu štetu rijeci", rekao je on.
S druge strane, postoje i pozitivni primjeri. Čabarkapa podsjeća da su 2021. godine u Pljevljima uklonjene tri barijere na Vežišnici, što je bio prvi takav slučaj na Zapadnom Balkanu.
Govoreći o ulozi lokalnih samouprava, on navodi da je politička volja uglavnom slaba.
"Institucije se često boje konflikta, jer uklanjanje barijera znači rušenje nečega što neko nelegalno koristi. Rijeke su javno dobro, ali su se decenijama tretirale kao privatna svojina pojedinaca, što nas je i dovelo do problema sa poplavama", upozorio je Čabarkapa.
Ipak, dobra vijest je da za ove projekte postoji značajna finansijska podrška iz Evropske unije.
"Postoje fondacije koje finansiraju izradu inventara, tehničku dokumentaciju i samo uklanjanje barijera. Institucije bi uz malo volje i znanja mogle da uštede stotine hiljada eura. Mi kao organizacija nudimo direktnu pomoć i pozivamo opštine da nam se obrate", poručio je Čabarkapa.
Bonus video:
