Obuhvat MMR vakcinacijom u Crnoj Gori bilježi rast. Samo tokom avgusta dato je više od dvije hiljade doza. Ipak, epidemiolozi upozoravaju da je za procjenu punog efekta obavezne vakcinacije potrebno više vremena.
"Za punu primjenu, znači sprovođenje obavezne vakcinacije i sve ostalo što je trebalo raditi da se imunizacija unaprijedi, trebalo bi možda suditi nakon dvije do tri godine,“ kazao je u "Bojama jutra" na programu TV Vijesti dr Milko Joksimović, stručni saradnik u oblasti farmakovigilance u CInMED-u.
Prema zvaničnim podacima, oko 16 hiljada djece nije uredno vakcinisano, zbog čega neće imati potvrdu za boravak u vrtiću. Dr Joksimović smatra da država mora imati plan i za tu djecu, ali ističe da je zaštita zdravlja i života djece od zaraznih bolesti prioritet.
Dr Joksimović navodi da je u Srbiji vakcinacija uslov i za vrtić i školu, u Sloveniji za javne vrtiće, dok je u Hrvatskoj, Albaniji, Njemačkoj, Italiji i Francuskoj takođe uveden određeni oblik obaveznosti. Prema njegovim riječima, takav sistem postoji u 11 država Evropske unije.
"Neke države nemaju te sisteme obaveznosti, čak i neke koje imaju najveće obuhvate vakcinacijom. One nemaju potrebe da to rade, njihovo stanovništvo je toliko prosvijećeno i svjesno toga. Počev od Holandije, Portugala, Švedske, Danske, Norveške“, istakao je.
Prema riječima epidemiologa, slučajevi morbila su registrovani na Kosovu i u Bugarskoj, dok ih je ranije bilo i u Rumuniji. U Italiji je, kako navodi, 20. avgusta zabilježen i smrtni slučaj djeteta od difterije.
Dr Joksimović navodi da se vakcine koje se koriste u Crnoj Gori strogo kontrolišu, a najveći broj obaveznih vakcina dolazi iz država Evropske unije.
"Kvalitet vakcina se temeljno ispituje. I ono što moram da kažem jeste da u istoriji medicine, do današnjeg časa, kvalitet vakcina nikada nije bio temeljnije ispitan i nikada vakcine nisu bile bezbjednije“, istakao je.
Govoreći o MMR vakcini, objašnjava da ona sadrži oslabljene viruse morbila, zaušaka i rubele, kao i pomoćne supstance u malim količinama. Posebno ističe da laktoza nije razlog da dijete ne primi vakcinu, dok se kod rijetkih izraženih alergijskih reakcija vakcinacija može obaviti u bolničkim uslovima.
"Sam naziv hemijskog jedinjenja, apsolutno, ne odgovara bilo kakvom riziku. Sve te supstance se nalaze u toliko minornoj količini i, zaista, ne mogu naškoditi našem organizmu“, dodao je.
Dr kaže da naučna istraživanja ne potvrđuju povezanost između MMR vakcine i autizma i da odlaganje vakcinacije zbog čekanja na razvoj govora ili psihomotorni razvoj nije opravdano.
Kada je riječ o mogućim reakcijama nakon MMR vakcine, temperatura se može javiti i nekoliko dana nakon vakcinacije, a specifična reakcija može uslijediti između sedmog i dvanaestog dana. U rijetkim slučajevima mogu se javiti febrilne konvulzije, koje dr Joksimović opisuje kao poznatu moguću neželjenu reakciju.
"Tu moramo da razgraničimo. To je razlika generalno od konvulzija i neke druge veze sa nekim neurološkim oboljenjem od febrilnih konvulzija, koji se često u našem narodu naziva fras. Febrilne konvulzije su dešavanje koje ne ostavlja nikakve neurološke posljedice. Najčešće ne prelazi ni u kakva ozbiljnija stanja“, objašnjava.
Epidemiolog poručuje da u medicini ne postoji intervencija bez rizika, ali da se kod vakcinacije korist i rizik moraju posmatrati u odnosu na posljedice samih bolesti. Kako kaže, korist od vakcinacije daleko je veća od rizika koji ona nosi.
Da li će obavezna vakcinacija ostati uslov za boravak djece u vrtiću znaće se nakon javne rasprave pred Ustavnim sudom, koja je najavljena za septembar. Doktor očekuje da će odredba ostati na snazi, ali ističe da ni ona sama ne može riješiti sve probleme imunizacije.
"Kao pojedinac bio bih vrlo iznenađen kada bi to bilo ukinuto“, istakao je.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
