Ćulafić: Sanacija bazena crvenog mulja u Botunu mogla bi početi u prvoj polovini naredne godine

Sanacija bazena crvenog mulja u Botunu mogla bi početi u prvoj polovini naredne godine, najavio je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.

Svjetska banka je za remedijaciju obezbijedila više od 32 miliona eura bez PDV-a, dok je prvi korak rješavanje imovinskih odnosa kroz eksproprijaciju. Planirano je kapsuliranje i zatvaranje bazena, kako bi se spriječio njihov negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje građana.

Ćulafić je kazao da se crveni mulj prvenstveno posmatra kao zagađivač, a ne kao potencijalni izvor zarade, iako bi njegova valorizacija u budućnosti eventualno mogla biti razmotrena.

Ministar je najavio da bi tokom 2027. godine trebalo da bude završena i sanacija deponije opasnog otpada na Kapi.

"Je li utvrđeno koliko crveni mulj vredi zbog metala i minerala koji sadrži? Može li se dio troškova sanacije pokriti valorizacijom upravo tog materijala? Ja vjerujem da može. Znate, država to ne posmatra kao neku zlatnu koku, kako bih rekao kolokvijalno, država to posmatra kao zagađivač. I za nas je to, da kažem, primarni razlog zbog kog mi ulazimo u proces remedijacije. Da li će to kasnije moći da se valorizuje na tržištu, ja nisam baš do kraja siguran jer da je moglo, valjda bi se i do sada valorizovalo. Dakle, ne treba ga posmatrati kao nekakav rudnik novca, jer da je bilo, valjda bi se do sada to realizovalo", rekao je Ćulafić.

"Opština Pljevlja ne radi ništa, Vraneš situaciju koristi za politički obračun"

Pljevljaci bi, ukoliko lokalna uprava ne sprovede naložene mjere ekološke inspekcije, prije početka grejne sezone, mogli ponovo da se suoče sa ozbiljnim problemom zagađenja vazduha, poručio je Ćulafić.

Ministar je kazao da država ima „negativna iskustva“ sa Opštinom Pljevlja i lokalnim rukovodstvom, tvrdeći da nijesu sprovedene mjere koje su naložile inspekcije.

Posebno je ukazao na potrebu kontrole i monitoringa individualnih ložišta, ali i kotlarnice u Skerlićevoj ulici.

„Ukoliko se to ne završi prije grejne sezone, Pljevljaci mogu da očekuju zagađen vazduh“, upozorio je ministar.

Problem, kako je naveo, dodatno komplikuje činjenica da država može da kažnjava i zatvara zagađivače, ali da takve mjere mogu imati direktne posljedice po građane koji zavise od sistema grijanja.

Ministar je pritom oštro kritikovao lokalnu vlast, navodeći da gradonačelnik Pljevalja, kako smatra, situaciju koristi za politički obračun sa Vladom.

„Imamo jednu paradoksalnu situaciju u kojoj predstavnici lokalne uprave, konkretno u Pljevljima gradonačelnik, očito koristi na jedan licemjeran način cijelu situaciju da kaže: Vlada vam ne dozvoljava da se grijete, a to što Vlada brine o zdravlju građana njega mnogo ne interesuje“, kazao je Ćulafić.

Dodao je da bi, ukoliko dogovor sa lokalnom upravom izostane, slučaj mogao dobiti sudski epilog.

Ministar je najavio i mogućnost podnošenja prijava protiv odgovornih ukoliko se utvrdi da nijesu poštovane zakonske obaveze i naložene mjere.

Ukoliko emisije budu iznad dozvoljenih vrijednosti, odgovornost bi, prema njegovim riječima, mogla biti utvrđivana u odnosu na menadžment lokalnog preduzeća „Grijanje“.

Pod lupom bi mogao biti i predsjednik Opštine Pljevlja, ukoliko, kako je naveo ministar, ne preduzme mjere koje su mu naložene u vezi sa kontrolom individualnih ložišta.

Ministar je pomenuo i menadžment EPCG, u slučaju da emisije iz njihovih postrojenja ne budu u propisanim granicama.

„Zabrinut sam u smislu da ljudi koji su po zakonu odgovorni za rad nekih zagađivača vazduha ne preduzimaju mjere koje su zakonom propisane“, kazao je Ćulafić.

Ocijenio je da se umjesto međusobnog optuživanja preko medija mora raditi na rješavanju problema.

„Umjesto našeg prepucavanja preko medija, podnošenja krivičnih prijava i sudskih postupaka sa upitnim epilogom, mislim da bi bilo mnogo uputnije raditi. Ali nismo svi isti, postoji razlika“, poručio je ministar.

Govoreći o posebnom zakonu o Pljevljima koji je usvojen prošle godine kada je u Pljevlima došlo do enormnog zagađenja vaduha, Ćulafić je kazao da su predložene mjere kojima bi trebalo da se pomogne Pljevljima.

“Prošle godine kada se desilo prekoračenje zagađujućih materija, poslanik Nikola Rovčanin predložio je jedan poseban zakon koji predviđa neke mjere kojima treba pomoći Pljevlja. Mjere su da kažem više finansijske prirode, iako ja lično smatram da opština Pjevlja raspolaže savsvim solidnim budžetom da bi mogla ova pitanja da rješava, ali je problem što ne rade ništa”, rekao je Ćulafić.

Jedna od mjera u tom zakonu, koja bi trebalo da unaprijedi komunikaciju države sa građanima jeste otvaranje kancelarije Ministarstva ekologije u Pljevljima, što do sada nije urađeno iako je istekao zakonski rok.

Ministar je kazao da je Ministarstvo već pripremilo javni poziv, ali da realizaciju nije bilo moguće odmah sprovesti jer državni budžet nije predvidio novac za tu namjenu, posebno imajući u vidu da je zakon donijet po ubrzanoj proceduri.

Nazvao je licemjernim izjavu predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša da će lokalna uprava Ministarstvu ustupiti kancelariju bez naknade.

„Kancelarija kao prostor sa četiri zida, stolom i stolicom sama po sebi ne rješava ništa“, kazao je.

Ideja je, objasnio je, da kancelarija bude direktan servis građanima, mjesto na kojem će moći da dobiju informacije o svojim pravima, prijave nepravilnosti i ukažu na eventualna prekoračenja i probleme sa zagađenjem vazduha.

„Radi se o jednom administrativnom koraku koji može da unaprijedi komunikaciju između građana i Ministarstva“, rekao je ministar.

Najavio je da će javni poziv za zakup prostora biti raspisan u narednih nekoliko dana, uz očekivanje da kancelarija Ministarstva ekologije u Pljevljima bude otvorena do kraja godine.