Trgovina ljudima sve češće ima digitalnu komponentu, a regrutacija može početi oglasom za posao ili porukom na društvenim mrežama.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), u Crnoj Gori je prošle godine identifikovano 25 žrtava trgovine ljudima, od kojih su više od polovine bila djeca.
Najčešći oblik eksploatacije je prinudno prosjačenje, a zabilježeni su i slučajevi seksualne i radne eksploatacije.
U MUP-u za Boje jutra navode da jačaju kapacitete za digitalnu forenziku i pozivaju građane da sačuvaju digitalne tragove ukoliko posumnjaju na trgovinu ljudima.
"Činjenica jeste, kao što ste kazali, da trgovina ljudima više nije ograničena na fizički prostor, već na digitalne platforme, ponude su postali sastavni dio negdje svakodnevnice ako trebam da izdvojim jedan slučaj koji je bio vrlo interesantan da predstaviti jeste da smo mi još čak 2020. godine identifikovali jedan ogroman slučaj poznat pod nazvom Taiwan gdje, na sreću, nisu bili uključeni naše državljeni, ali jesu državljeni države Taiwan koji su bili vrbovani putem online-oglasa i koji su zaposao i angažovani da rade u takozvanim call-centrima bili izrabljivani kao žrtvu trgovine ljudima za te skam, prevare, odnosno prevare u call-centrima", kazala je Sonja Bigović iz Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima MUP-a.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA