Vršnjačko nasilje ne počinje uvijek fizičkim sukobom, često se krije iza zadirkivanja, uvreda, isključivanja iz društva i sve češće nasilja na internetu, kazali su za Boje jutra na TV Vijesti Novica Gačević, direktor OŠ „Štampar Makarije“, i Milica Pušonjić, školska psihološkinja OŠ „Savo Pejanović“.
Pušonjić ističe da nije svaka svađa među djecom vršnjačko nasilje. Ključna razlika je u ponavljanju negativnog ponašanja i neravnoteži moći, kada jedno dijete ne može da se odbrani. Upozorava da je važno prepoznati trenutak kada zadirkivanje prerasta u ponašanje kojim se drugo dijete ponižava, omalovažava ili isključuje iz društva.
Poseban izazov predstavlja nasilje na društvenim mrežama, jer se za razliku od onog u školskom okruženju, ne završava odlaskom kući. Dijete može biti izloženo uvredama i ponižavanju tokom cijelog dana, dok se fotografije i snimci brzo šire i postaju dostupni velikom broju ljudi. Dodatni rizik predstavljaju sadržaji kreirani uz pomoć vještačke inteligencije, koji se mogu koristiti za ismijavanje i ugrožavanje vršnjaka.
Sagovornici upozoravaju i na to da djeca često nijesu svjesna posljedica svojih aktivnosti na internetu, pa čak i dijeljenje tuđe fotografije ili snimka mogu doživljavati kao bezazlenu šalu. Gačević ističe da su djeca nerijetko prepuštena mobilnim telefonima i sadržajima koje roditelji ne kontrolišu dovoljno, zbog čega je neophodno da porodica aktivnije učestvuje u njihovoj digitalnoj bezbjednosti.
„Važno je da djeca znaju da mogu da zatraže pomoć i da zbog toga neće biti osuđivana. Prevencija podrazumijeva kontinuiran razgovor, edukaciju i stvaranje sigurnog okruženja u kojem dijete može da kaže šta mu se dešava“, poručila je Pušonjić.
Ona naglašava da je pravovremena reakcija odraslih izuzetno važna, jer izostanak reakcije može kod djece stvoriti osjećaj da je nasilje prihvatljivo. Smatra da je neophodno raditi ne samo sa djecom koja su doživjela nasilje, već i sa onima koja ga vrše, kako bi razumjela posljedice svog ponašanja i naučila da konflikte rješavaju na drugačiji način.
Gačević naglašava da na ponašanje djece snažno utiču porodično i šire društveno okruženje, kao i primjeri koje im daju odrasli. Ističe da djeca usvajaju obrasce ponašanja koje svakodnevno vide, zbog čega prevencija ne može biti samo zadatak škole, već zahtijeva zajedničko djelovanje roditelja, obrazovnih ustanova i drugih institucija.
On smatra da razgovor i razumijevanje često mogu imati veći efekat od samog izricanja vaspitnih mjera, te da o vršnjačkom nasilju treba govoriti tokom cijele godine, a ne samo povodom dana posvećenog toj temi.
„Ne možemo se baviti ovom temom samo jednom godišnje. O vršnjačkom nasilju mora se razgovarati svakodnevno, a djecu treba učiti pravim vrijednostima, razgovoru i međusobnom poštovanju“, istakao je Gačević.
Sagovornici poručuju da je za sprečavanje vršnjačkog nasilja neophodno graditi okruženje u kojem će se djeca osjećati sigurno da prijave problem, znajući da će odrasli reagovati i pružiti im podršku. Posebno ističu značaj saradnje porodice i škole, jer se samo zajedničkim djelovanjem može stvoriti sredina u kojoj nasilje neće biti prećutano niti opravdano.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
