Da li ste primijetili veće namete banaka na održavanje i vođenje računa, kao i poskupljenje elektronskih plaćanja?

Da li ste primijetili veće namete banaka na održavanje i vođenje vaših računa, kao i poskupljenje elektronskih plaćanja? Oni su prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG) u prvih devet mjeseci ove godine porasli 20 odsto.

Na to kako kažu u centralnoj finansijkoj instituciji ne mogu da utiču, ali očekuju pad tih naknada kad uđemo u Evropsku uniju. O tome će uskoro biti riječi na Odboru za ekonomiju, finasije i budžet,pošto je konsultativno saslušanje predstavnika bankarskog sektora pokrenuo poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša.

Naknade za vođenje računa klijenata, za "e" i "m" banking, porasle su u prvih devet mjeseci za preko 20 odsto na 10,2 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, što u CBCG tumače kao pokušaj banaka da kompenzuju značajan pad prihoda po osnovu naknada iz platnog prometa.

"Ukupni pad prihoda banaka po osnovu platnog prometa za ovih devet mjeseci iznosi nešto oko 4,2 miliona eura. Sa druge strane, rast prihoda po osnovu naknada za vođenje računa, 'e-banking' i 'm-banking' iznosi 1,7 miliona eura. To jest, banke su pokušale, ali ne mogu u potpunosti da kompenzuju pad prihoda", kazala je za Televiziju Vijesti Zorica Kalezić, vicsguvernerka CBCG.

Na pitanje zašto su naknade poskupile, iz Udruženja banaka kažu da je to rezultat ulaganja u platnu infrastrukturu, digitalne servise, zaštitu podataka i sajber bezbjednost, uz prilagođavanje evropskim standardima.

"Rezultat su novi proizvodi i usluge – od mobilnog bankarstva, preko instant plaćanja, do sve šireg spektra digitalnih servisa. Istovremeno, pojedine usluge su pojeftinile, a banke sve češće kreiraju pakete koji objedinjavaju više proizvoda i usluga uz jedinstvenu mjesečnu cijenu", rekla je Marija Šuković iz Udruženja banaka Crne Gore.

CBCG ne može da interveniše kada je riječ o naknadama za vođenje računa, ali su banke dužne da regulatora blagovremeno obavještavaju o poskupljenjima. To je ove godine uradilo šest od 11 banaka.

Iz CBCG očekuju pad tih naknada kad Crna Gora uđe u Evropsku uniju, gdje se one kod većih članica ne naplaćuju.

U međuvremenu građani i privreda mogu ostvariti dodatne uštede na naknadama za međunarodne i transakcije u okviru domaćeg platnog sistema.

Uštede na naknadama za međunarodne transfere u okviru SEPA tržišta, dovelo je do godišnjeg pada prihoda banaka od gotovo 9,2 miliona eura, a u CBCG očekuju dodatnih 3,2 miliona, jer se još 20 odsto transakcija obavlja preko starog i skupljeg Svift sistema.

"Centralna banka napravila još jedan veliki iskorak. Tražila je od banaka da od 16. novembra sva plaćanja u okviru domaćeg platnog prometa do iznosa od 3.000 eura budu izvršena u instant plaćanjima, što podrazumijeva da će sva plaćanja do 200 eura, umjesto dosadašnjih 0,37 u starom DNS-u, sada iznositi pet centi. Odnosno pet centi je od 20.7., ali postojao je veliki broj građana i privrede koji nije koristio ove pogodnosti", kazala je Kalezić.

Poskupljenjem bankarskih naknada za vođenje računa i za elektronska plaćanja, baviće se i poslanici na Odboru za ekonomiju, finasije i budžet. Inicijativu za konsultativno saslušanje predstavnika bankarskog sektora pokrenuo je poslanik Boris Mugoša iz Evropskog saveza, koji predsjedava Odborom.