Trećina građana smatra da se nasilje može opravdati za ostvarenje političkih, religijiskih i društvenih ciljeva - Vijesti.me
REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Trećina građana smatra da se nasilje može opravdati za ostvarenje političkih, religijiskih i društvenih ciljeva

Nezaposlenost, loša ekonomska situacija, loš životni standard, korupcija i organizovani kriminal izazivaju osjećaj nezadovoljstva, bijesa i frustracije koji se lako kaleme na radikalne ideje

Trećina građana u Crnoj Gori kaže da postoje situacije kada se nasilje može opravdati za ostvarenje političkih, religijiskih i društvenih ciljeva, pokazuje istraživanje koje je sproveo IPSOS.

„Na direktno pitanje da li je nasilje opravdano za podsticanje ili religijiskih ciljeva, dvije trećine građana je odgovorilo da nije nikada opravdano, odnosno 65 odsto, dok je ostala trećina nalaze da postoji situacija, kada nasilje može biti opravdano za ostvarivanje ovih ciljeva i ovaj podatak govori o značajnom potencijalu radikalizacije i pojave nasilnog radikalizma, u crnogorskom društvu.“

Nezaposlenost, loša ekonomska situacija, loš životni standard, korupcija i organizovani kriminal izazivaju osjećaj nezadovoljstva, bijesa i frustracije koji se lako kaleme na radikalne ideje. Čak svaki drugi građanin ne očekuje poboljšanje kvaliteta života.

„Ovi faktori koji se najbliže odražavaju na lične živote ispitanika i koji svakako u debatama o radikalizaciji nasilnog ekstremizma predstavljaju kao značajne pokretače odnosno okidače radikalizacije", kaže Petar Đukanović iz Centra za građansko obrazovanje.

Ovdje nije kraj uzrocnicima nasilnog ektremizma i radikalizma.

„Percepcija građana je da društvo stagnira, da nema ozbiljnih pomaka u smislu napretka društva. Zanimljivo je da u većini misle da sloboda mišljenja postoji, iako u većini ocjenjuju da ne mogu značajno uticati na procese donošenja odluka, važnih odluka za društvo. Zabrinjavajući podaci su da 85 odsto ispitanika misle da demokratski principi postoje samo na papiru, ali ne i u praksi", dodaje Đukanović.

Indikativno je i u koje institucije građani imaju najvece povjerenje.

„Najviši procenat vjeruje ideološkim institucijama, najviše crkvi. Osim toga, tu su vojska i policija, manje građani vjeruju političkim institucijama, najmanje političkim partijama i tužilaštvu“, navodi Đukanović.

U Centru za građansko obrazovanje rješenje uzroka ekstremizma i radikalizma vide u boljoj perspektivi, posebno mladih koji su najpodložniji ovim pojavama.

„Jačanjem kulture društvenog dijaloga o kontroverznim i ekstremističkim pitanjima, ali i jačanjem demokratskih procesa kao ključne prevencije eskalacije terorizma i nasilnog ekstremizma u njihovim različitim oblicima", navodi Alma Ramović iz CGO.

Ovo terensko istraživanje koje je u 17 gradova na 1.022 ispitanika sproveo IPSOS, trajalo je od 2. do 11. marta.