KLIMATSKE PROMJENE SE VLO BRZO RAZVIJAJU

Šta nam sve prijeti ukoliko uđemo u "vruću zonu"?

Sve te globalne promjene, kako su objasnili, uslovljavaju prirodne katarstrofe koje zahvataju sve oblasti Zemlje kao što su oluje, poplave, požari, poremećaji, koji utiču na zdravlje ljudi kroz hranu, vodu, zatim na pojavu raznih novih bolesti, "komaraca tigrova", odumiranje flore i faune...
93 pregleda 1 komentar(a)
Planeta Zemlja, Foto: Shutterstock
Planeta Zemlja, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 08.02.2019. 04:00h

Klimatske promjene veoma se brzo razvijaju, a podaci ukazuju da tempreratura u cijelom svijetu ide ka "vrućoj zoni" stvarajući "novu klimu", koja prijeti gubitkom životnog balansa i poremećajima koje nije moguće predvideti, upozorili su danas u Marakešu prirodnjački stručnjaci.

Sve te globalne promjene, kako su objasnili, uslovljavaju prirodne katarstrofe koje zahvataju sve oblasti Zemlje kao što su oluje, poplave, požari, poremećaji, koji utiču na zdravlje ljudi kroz hranu, vodu, zatim na pojavu raznih novih bolesti, "komaraca tigrova", odumiranje flore i faune...

Tim povodom prošle godine u Parizu 190 država je potpisalo Pariski sporazum koji pored ostalog obavezuje države da prate rezultate i preporuke nauke, da redukuju emisiju gasova, pojačaju mjere za očuvanje ekosistema kako bi se dosegao dugoročni cilj zadržavanja porasta globalne temperature ispod 2°C, pri ciljanom porastu od 1.5°C.

U proteklih godinu dana, Pariski sporauzm ratifikovalo svega 55 država, među kojima nije Srbija.

Međutim upravo zbog važnosti primjene konkretnih mjera predviđenih sporazumom, u Marakešu se od 7. do 18. novembra održava najveća konferencija o klimatskim promjenama koja je okupila više hiljada naučnika, predstavnika vlada i organizacija za zaštitu životne sredine - COP 22 koju su organizovale Ujedinjene nacije.

Paralelno sa COP22 u Marakešu se od 11. do 13. novembra održava Drugi sastanak novinara koji izvještavaju o životnoj sredini iz agencija Mediteranskih država, sa predstavnicima organizacija za zaštitu životne sredine i naučnika sa ciljem unapređenja izvještavanja o ključnim pitanjima za opstanak planete i čovječanstva.

Na tom skupu predsjednik Komiteta Med COP22 Žil Berhol naglasio je da je za za sve pojave disbalansa ekosistema odgovorno samo čovječanstvo koje je ignorisalo radikalne klimatske promjene u poslednjih 30 godina.

Berhol je istakao da čovječanstvo u ovom trenutku snosi odgovornost i za klimu koja će biti za 30 godina, ukazujući da naučne prognoze predviđaju dalje radikalne promjene za koje globalno društvo mora da preuzme odgovornost i pokuša da ih preduprijedi.

Naučnik smatra da i pored jakih inicijativa za suočavanje sa klimatskim promjenama političari nastavljaju da ignorišu preporuke eksperata koji upozoravaju na katastrofe.

"Temperatura raste i vidimo da temperaturne promjene utiču na pojavu katastrofa koje pogađaju razne djelove svijeta utičući direktno na živote ljudi", naveo je predsjednik Komiteta MedCOP22 ističući da naučnici zajedno sa medijima moraju da rade zajedno na podizanju svijesti cijelog društva.

Kada je u pitanju područje Mediterana, klimatske promjene značajno utiču na meditaransko more, nedostatak i zagađenje vode i ekosistema, pomorske gubitke, povećanje potrebe za navodnjavanjem, kao i na porast nivoa mora koji ugrožava priobalnu infrastrukturu, ukazao je predsjednik Euro-Mediteranskog centra Antonio Navara.

Ono što društvo mora da uradi je, kako je istakao, da se adaptira na promjene i da na sve moguće načine utiče na njihovo usporavanje.

Koordinator za globalne klimatske promjene Edvard Peri rekao je da je prošle godine nauka ukazala da je cijela zemljina kugla pogođena klimatskim promjenama, ali je upozorio i na štete izazvane ratovima i velikim migracijama stanovništa iz ruralnih u urbane oblasti.

On je upozorio da predviđanja ukazuju da će područje Mediterana u narednim decenijama postajati sve suvlje i toplije, praćeno "divljim požarima", nestašicama vode, i odumiranjem pojedinih ugroženih vrsta biljaka, sisara, insekata...

"Mi svi moramo da krenemo u akciju i to sada. Akcije moraju da budu usmjerene na promjene u ponašanju zajednice, kako bi se preduprijedile sve štetne posljedice koje prijete ekosistemu", zaključio je Peri, ocjenjujući da bi stvarna i konkretna primjena Pariskog sporazuma bila veliki korak u tom pravcu.

S druge strane agenicijski novinari specijalizovani za izvještaje o životnoj sredini složili su se da jedna od mogućnosti za podizanje svijesti kod građana, privrednika, političara, i društva u cjelosti o značajnom uticaju promjena na svakodnevni život jeste pisanje "scenarija" o tome kakav će nam život biti u budućnosti ukoliko ne promijenimo svoje ponašanje prema životnoj okolini.

Drugi sastanak izvještača o zaštiti životne sredine iz novinskih agencija Mediterana počeo je danas i održava se u Marakešu, na jugozapadu Maroka, paralelno sa svjetskom konferencijom o klimatskim promjenama COP 22.