DNK je jako dugoročan, a upravo zbog toga dozvoljava naučnicima da razumiju DNK životinja koje su umrle prije desetina miliona godina.
Upravo tom premisom se služi i Microsoft, koji istražuje najstarije žive organizme kako bi ispitali da li njihova DNK može da posluži kao skladište digitalnih informacija, kako bi se izbjegla "apokalipsa podataka".
IT gigant Microsoft u budućnosti planira da koristi dugotrajne molekule DNK, kako bi u njih čuvao informacije i podatke, jer u suprotnom bi mogli doći do situacije da nemaju gdje da se čuvaju.
Broj informacija u svijetu se udvostručuje na godišnjem nivou, i postaje sve teže i teže čuvati ih.
Microsoft trenutno kupuje milione molekula DNK, kako bi provjerili da li mogu u njih uskladištiti informacije i podatke - i da li se te informacije mogu koristiti ponovo.
Studija slučaja kaže da DNK može da sačuva jednu milijardu terabajta u samo jednom gradmu, što je puno - puno više od bilo kojeg kompjuterskog skladištenja informacija.
Za početak, Microsoft će koristiti te DNK molekule da bi sačuvali podatke o njima samim, a ko zna šta budućnost nosi.
DNK je inače "skup sport", američki startup koji je Microsoft kupio naplaćuje 10 centi za DNK sekvencu, ali se nadaju da mogu dobiti mnogo jeftiniji dogovor u budućnosti.
Inače, cijene u kompletnom genetskom inžinjeringu su drastično skočile u posljednjih godinu dana. Ljudski genom košta oko tri milijarde dolaza za 13 godina, a recimo onaj iz 1990. godine bi koštao oko 1.000 dolara.
Inicijalna testiranja kažu da je ova tehnologija sasvim moguća, te da su do sada povratili sve sačuvane informacije u DNK.
Bonus video:
