Pao ćaća, šta će đeca? Kako će poraz Aleksandra Vučića uticati na njegove saveznike u Crnoj Gori

Poraz Aleksandra Vučića na parlamentarnim izborima u Srbiji imaće dalekosežne posljedice na političke prilike u regionu, a naročito u Crnoj Gori - državi u čija se unutrašnja pitanja odlazeći srbijanski vođa godinama otvoreno miješao.

Sagovornici “Vijesti” ocjenjuju da krah liste okupljene oko Vučića ne znači automatsku promjenu odnosa snaga u Crnoj Gori, ali da značajno mijenja politički krajolik uoči crnogorskih izbora koji bi trebalo da se održe sljedeće godine, te poručuju da će crnogorska propagandna glasila bliska doskorašnjem predsjedniku Srbije ubrzo morati da mijenjaju koncept i vjerovanja - ili da se ugase.

Prema finalnoj procjeni Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i agencije Ipsos, Studentska lista dobila je 53 odsto glasova (141 poslaničko mjesto) na izborima održanim u nedjelju, a lista “Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija” 38,8 odsto (103 mandata) - što znači da će studenti moći samostalno da vrše vlast.

Vučićev ubjedljivi poraz, koji je on prvi obznanio sat i po nakon što su birališta zatvorena, pokreće mnoga pitanja koja se tiču političke situacije u Crnoj Gori. Prije svega, kako će ona izgledati i koliko će se promijeniti uoči izbora dogodine, s obzirom na to da je režim Srpske napredne stranke (SNS) dosad imao značajan uticaj na crnogorske prilike i neke ovdašnje političke aktere, naročito u periodu nakon 30. avgusta 2020, kad je srušen trodecenijski režim Demokratske partije socijalista (DPS), afirmišući koncept tzv. srpskog sveta.

Pitanje je, dakle, kako će se sad pozicionirati političari koji su (bili) bliski doskorašnjem predsjedniku Srbije - u prvom redu lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i šef parlamenta i Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Istovremeno, upitno je i šta će se desiti s Vučićevim političko-propagandno-medijskim krilom u Crnoj Gori, te da li će s njegovim padom bar u nekoj mjeri oslabiti mogućnost za širenje negativnih uticaja iz Beograda i sabotažu puta Crne Gore u Evropsku uniju.

Ozbiljan udarac, ne i kraj Vučićeve mreže

Politikolog Miloš Perović rekao je “Vijestima” da Vučićev poraz predstavlja ozbiljan udarac političkom modelu koji je godinama imao snažan uticaj na prilike u Crnoj Gori, ali da to neće automatski promijeniti odnose snaga u zemlji, već da mijenja politički ambijent u kom će domaći akteri djelovati uoči narednih izbora.

Naveo je da je Vučić godinama bio mnogo više od političkog lidera Srbije, podsjećajući da je uticaj na Crnu Goru ostvarivao kroz bliske odnose s pojedinim partijama, medijski prostor i širu mrežu političkih i društvenih veza.

“Uoči narednih izbora, domaći akteri moraće da pokažu koliko zaista imaju sopstvenu političku snagu, a koliko su se oslanjali na podršku i autoritet koji su dolazili iz Beograda. Ako se u Srbiji otvori prostor za drugačiju politiku, zasnovanu na većoj institucionalnoj odgovornosti i poštovanju susjeda, onda će i političari u Crnoj Gori koji su svoj uticaj gradili na bliskosti s Vučićevim centrom moći morati da pokažu da imaju samostalnu političku ponudu”, rekao je on.

Perović je ocijenio da je Mandić u specifičnoj poziciji, kazavši da je godinama gradio bliske odnose s Vučićem, ali da je uoči ovih izbora bio manje eksplicitan u podršci list SNS-a.

“Mandić je iskusan političar i ne treba potcijeniti njegovu sposobnost da se prilagodi. Osim odnosa s Beogradom, danas ima i značajno institucionalno uporište kao predsjednik Skupštine, kao i domaće političke veze izgrađene kroz učešće u vlasti. Ipak, ostaje pitanje hoće li njegova politička strategija biti samostalnija ili će se samo promijeniti način na koji gradi odnose s novim centrima moći u Srbiji”, ukazao je sagovornik.

Iako je godinama išao na kanabe kod Vučića, Mandić se u posljednje vrijeme počeo ograđivati od njega i izostajati sa skupova koje organizuje, a sve je kulminiralo ljetos, kad je, nakon prozivki koje je bivši predsjednik Srbije indirektno adresirao njemu, odgovorio da će se o Crnoj Gori - odlučivati u Crnoj Gori.

S druge strane, Perović tvrdi da je Kneževićeva pozicija komplikovanija, jer je otvoreno podržavao Vučića i učestvovao na predizbornim skupovima njegove koalicije, dodajući da, kad političar tako snažno veže svoj javni nastup za određeni centar moći, poraz tog centra postaje i dio njegovog političkog bilansa.

“Knežević će morati da pokaže na čemu će ubuduće graditi svoj uticaj. To, međutim, ne znači da će automatski izgubiti podršku: biračka baza DNP-a počiva i na identitetskim pitanjima, odnosu prema državnoj politici i nezadovoljstvu dijela birača drugim partijama. Zato će pravi test biti njegova sposobnost da zadrži birače bez oslanjanja na politički autoritet Vučića”, podvukao je.

Knežević je juče poručio da se neće odreći prijateljstva i podrške Vučiću zato što je izgubio izbore.

Perović konstatuje da promjena u Srbiji može uticati na najmanje tri stvari: oslabiti osjećaj da je politička podrška iz Beograda garancija uspjeha i stabilnosti određenih partija u Crnoj Gori, otvoriti prostor za promjene unutar koalicija, posebno ako pojedini akteri procijene da im je u interesu da se distanciraju od dosadašnjih političkih pokrovitelja ili da samostalnije nastupaju, te promijeniti način na koji se u Crnoj Gori vodi kampanja.

Izvršilac mračnih poslova

Kolumnista “Peščanika” Ljubodrag Stojadinović rekao je “Vijestima” da je Vučićeva utopistička ideja o “srpskom svetu” uključivala Crnu Goru kao dio tog nedefinisanog prostora, te da bivši predsjednik Srbije predstavu o sopstvenim političkim dimenzijama nije ni mogao da definiše bez “fantazije o pansrpskom prostoru na Balkanu, pod jednim vođom, jednom voljom i s jednim narodom”.

Ocijenio je da su Vučićeva uplitanja u politički život Crne Gore bila usiljena, amaterska, gruba, netaktična i neuka, obilježena mnogim neuračunljivim ispadima, kao i da su projekcije o njegovom uplivu bile zasnovane na supremaciji “starijeg i moćnijeg” rođaka, koje su, prema riječima Stojadinovića, morale da postanu besmislene pred Vučićevim sumanutim ekspresijama o spoljnoj politici.

Stojadinović je kazao da su neki od Vučićevih najpouzdanijih “konzula” u Crnoj Gori već distancirali od njega i prije izbornog poraza.

“Sad su oni u situaciji da svoju političku poziciju grade na potpunoj negaciji te bliskosti, koja ih lično dodatno zagađuje post festum. Vučić je ličnost malog formata, uz veliku akumulaciju zla. Kad je ostao bez moći, njegov uticaj postaje minoran, a uskoro će prirodno potpuno izostati. On je mračni posrednik u kvarenju odnosa, ali u konačnom bilansu ništavni izvršilac mračnih poslova koji će odmah poslije pada ostati bez uticaja na bilo koju vrstu odnosa između dvije zemlje”, poručio je sagovornik.

On je rekao da će politički teren Crne Gore moći relativno jednostavno da bude očišćen od “toksičnog uticaja jednog tragikomičnog autokrate”, koji je imao ambicije beskrajno udaljene od njegovih skromnih moći.

“Rekao bih da je sve to, prije svega palog srpskog autokratu, politička javnost u Crnoj Gori shvatila suviše ozbiljno”, naveo je.

Bliske veze s Vučićem i uskim krugom ljudi oko njega godinama su održavali mnogi crnogorski politički akteri, prije svega Mandić i Knežević, odnosno njihove partije. Tako je Mandić u dva navrata odlikovan - 2020. mu je tadašnji ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin uručio sablju i spomen medalju, dok ga je Vučić sljedeće godine odlikovao Ordenom srpske zastave prvog stepena. Mandić je na prethodnim parlamentarnim izborima, održanim u decembru 2023, bio u izbornom štabu SNS-a.

Opština Nikšić, na čijem je čelu Marko Kovačević (NSD), dobila je krajem 2021. od Beograda dva miliona eura pomoći za rekonstrukciju ulica, uređenje kvartova i parkova, a Kovačević je početkom 2023, s još nekoliko predsjednika crnogorskih opština iz redova NSD-a, išao “na raport” u Skupštinu Srbije.

Upravo su izbori u Nikšiću 2021. bili eklatantan primjer upliva Vučića i njegove vlasti u prilike u Crnoj Gori. Medijska kampanja orkestrirana iz Beograda pod nazivom “Bitka za Nikšić”, kulminirala je ozbiljnim sumnjama da je SNS krojio izbornu volju u gradu pod Trebjesom dovođenjem birača iz susjednih zemalja.

Kad je riječ o Milanu Kneževiću, on je otvoreno u kampanjama podržavao Vučića, gostavao u režimskim tabloidima, ali i prenosio i širio lažne tvrdnje o Studentskoj listi.

Lojalnost Vučiću iskazali su i neki vanparlamentarni akteri, poput Dragoslava Šćekića i Vladislava Dajkovića, a veze sa SNS-om njegovala je i Socijalistička narodna partija (SNP).

Sudbina Vučićeve propagande

Miloš Perović podsjetio je da se Vučićev uticaj u Crnoj Gori nije zasnivao samo na odnosima s pojedinim političarima, već i na široj mreži političkih, medijskih i interesnih veza, te da su se kroz taj prostor godinama oblikovale teme javne rasprave, pojačavale političke podjele i pojedini stavovi predstavljali kao dominantni ili jedini prihvatljivi.

Rekao je da poraz Vučića ne znači da će ta mreža preko noći nestati, ali da će slabljenje centra moći koji je toj mreži davao politički autoritet - može promijeniti njene mogućnosti i odnose unutar nje.

“Očekujem da će dio aktera pokušati da relativizuje poraz, dok će drugi nastojati da se prilagode i naglase sopstvenu samostalnost. To su mogući pravci razvoja...”, ocijenio je on.

Perović kaže da Vučićev pad može oslabiti politički i propagandni model koji je imao uticaj i na Crnu Goru, ali da će njegova stvarna snaga zavisiti i od toga koliko su domaće institucije sposobne da obezbijede transparentnost i koliko građani mogu da prepoznaju manipulacije.

S druge strane, Ljubodrag Stojadinović kazao je da Vučićevi medijski propagandisti u Crnoj Gori mogu još vrlo kratko da nastave sa svojom inercijom, ali da će njihov entuzijazam uskoro da bude ugašen pred saznanjem da nije bilo razumnog pokrića za bilo koju odanost “kreaturi koja se raspala”.

“Pola sata poslije objavljivanja njegovog poraza u Srbiji, RTS kao njegovo propagandno utočište je odjednom promijenio ton i trudio se da ostavi utisak kakve-takve profesionalnosti. Njegovo ranije prisustvo je bilo strašilo od slame, ali bilo je dovoljno uplašenih ljudi koji su verovali u čudovišta i opsene”, poručio je Stojadinović.

Prema njegovim riječima, mediji u Crnoj Gori koji su mu (bili) naklonjeni, moraće da mijenjaju svoje vrednosne korpuse, pa i orijentaciju, ili će su ubrzo ugasiti zbog nedostatka sponzora ili smisla.

“... Što je u ovom slučaju svejedno. Ali, već sam siguran da su te promjene u toku i da će biti brze”, ustvrdio je sagovornik.

“Kićenje” uspjehom studenata

Nakon pobjede Studentske liste, crnogorski političari i funkcioneri utrkivali su se u slanju čestitki, pa su tako “lijepe riječi” stigle i od vlasti i od opozicije - Mandića i NSD-a, Demokrata, Demokratske partije socijalista (DPS), Evropskog saveza, Pokreta Evropa sad (PES), Bošnjačke stranke...

Ubrzo se među partijama otvorila polemika ko “ima pravo” da čestita pobjedu Studentskoj listi. Tako su iz DPS-a poručivali da “Vučićeve ispostave u Crnoj Gori pokušavaju da se operu od svog političkog oca”, pa su ih iz PES-a i Demokrata podsjetili na vremena kad je DPS sarađivao sa SNS-om.

No, teško da iko od njih ima kredibilitet da opravda svoje “kićenje” studentima. Mandić je godinama bio Vučićev najbliži saveznik, a njegovo distanciranje taktičke prirode počelo je, kao što je ukazano, tek prije nekoliko mjeseci. PES-ova politika prema Vučiću bila je poprilično nemušta dok nije postalo jasno da mu se fotelja klima, a režim DPS-a je po mnogo čemu podsjećao na SNS-ov, dok su funkcioneri iz redova Demokrata otvoreno saopštili da su ljetos cenzurisali govor srbijanskog glumca Dragana Mićanovića, jer je u njemu trebalo da govori o situaciji u Vučićevoj Srbiji.

Miloš Perović kazao je da formalno pravo da se čestita nije isto što i moralni kredibilitet da se neko predstavlja kao dosljedan zagovornik demokratije, dodajući da jedna čestitka ne može zamijeniti razgovor o političkoj odgovornosti i ranijim postupcima.

“Mandić treba da odgovori na pitanje šta se suštinski promijenilo u njegovom odnosu prema političkom modelu koji je godinama podržavao. DPS, koji je tokom dugog perioda vlasti i sam bio suočen s ozbiljnim kritikama zbog partijskog uticaja na institucije, mora pokazati da demokratske standarde koje zagovara u Srbiji, prihvata i kao mjerilo sopstvenog djelovanja”, naveo je on.

Ocijeno je i da bi Demokrate trebalo da objasne kako pomiruju čestitke pobjednicima koji ističu slobodu i demokratske promjene sa svojim postupanjem u slučaju Mićanović, ili odnosa prema studentskim i građanskim protestima koji su bili organizovani u Crnoj Gori, koji su takođe zahtijevali odgovornost institucija.

Ljubodrag Stojadinović kazao je da je suvišno postavljati pitanje o “moralnom pravu” Andrije Mandića, ističući da su “kod ljudi njegovih svojstava, lična i politička etika u dalekom zapećku, te da su njega sva prava, koja uzme ili dobije, moralna”.

“Mislim da je velika danga ostala na licu Vlade Crne Gore, koja je podržala stav svoje ministarke kulture i medija Tamare Vujović (Demokrate) o razlozima za cenzuru govora Dragana Mićanovića. Obrazloženje je bilo egzemplarno stupidno, u smislu da se glumac u svom govoru bavio politikom. Njemu je na jeziku bilo odsustvo sloboda u Srbiji, koje su konačno dovele do pada kreature koja ih je ukidala”, konstatovao je on.

Stojadinović: Slijedi prijateljska komunikacija sa Crnom Gorom

Vučićevim padom otvorilo se i pitanje da li njegov poraz znači i slabljenje djelovanja iz Srbije na prilike u Crnoj Gori, koje pojedini nazivaju hibridnim.

Ljubodrag Stojadinović kaže da su Vučićevi mediji bili i još su “skup polupismenog svijeta koji nema kognitivne kapacitete za realizaciju propagandnih projekcija”.

“To su primitivni djelatnici koji su ispunjavali želje gospodara. Hibridno djelovanje je nedostižna nauka za taj svijet. Oni su djelovali iz svog priprostog neznanja i dirigovane mržnje. Poslije pada inspiratora takve propagandne infiltracije, ona će se ugasiti. Zato taj fenomen ne bih definisao na taj način”, dodao je on.

Naveo je da je uvjeren da slijedi dobra i prijateljska komunikacija, koja priliči Srbiji i Crnoj Gori, uz onaj nivo kvaliteta koji zatvara prostor koji zagađuje “polupismeni svijet s dna” u medijima poput “Informera”.

Miloš Perović istakao je da bi pad Vučićevog bloka mogao da umanji intenzitet pojedinih pritisaka na Crnu Goru, ali da to zavisi od toga da li će nova vlast promijeniti i praksu državnih struktura, a ne samo javnu retoriku.

“Ako ostanu iste interesne veze i obrasci djelovanja, pritisci se mogu nastaviti i u drugačijem obliku. Ne treba pritom svaki tekst u beogradskim medijima proglašavati hibridnim djelovanjem: za takve ocjene potrebni su konkretni pokazatelji koordinacije, ciljeva i odgovornosti”, poručio je.

Perović je ocijenio da Vučićev izborni poraz otvara mogućnost da se smanji politički pritisak na Crnu Goru, ali da nije garancija da će hibridno djelovanje prestati, te da će pravi pokazatelj biti konkretni potezi nove vlasti u Beogradu, ali i sposobnost crnogorskih institucija da dokumentuju, istraže i javnosti predstave dokaze o eventualnom nedozvoljenom uticaju.

Perović: Ne treba idealizovati novu političku opciju u Srbiji

Miloš Perović rekao je da ne treba idealizovati novu političku opciju u Srbiji prije nego što pokaže kako će upravljati državom.

“Ako nova vlast u Srbiji pokaže spremnost da razvija partnerske odnose sa susjedima i poštuje suverenitet Crne Gore, to treba iskoristiti. Ako se, međutim, nastave pokušaji uticaja na crnogorske institucije i izborne procese, onda će se pokazati da promjena vlasti nije donijela i promjenu politike prema Crnoj Gori”, kazao je on.