Stručnjaci objašnjavaju kako će najvjerovatnije izgledati urbane sredine širom svijeta do početka 22. vijeka.
Do 2100. godine, 84 odsto svjetske populacije (koja će brojati oko 11 milijardi) živjeće u gradovima, navodu se u istraživanju Ujedinjenih nacija. Desetine novih megapolisa - gradovi sa više od 10 miliona stanovnika, kojih trenutno u svijetu ima 28 - prekrivaće planetu, a zemlje koje su trenutno u razvoju obuhvatiće 89 odsto privrednog rasta.
Međutim, u spoju s posljedicama klimatskih promjena, ovi megapolisi neće biti mjesta iz snova, kakve ih zamišljaju futuristi i naučna fantastika. Priobalni gradovi kao što su Njujork i Šangaj moraće da se prilagode podizanju nivoa mora ili će nestati. Takođe, uragani, talasi vrućina i cunamiji će biti sve češći. Čovjek neće biti jedini stanovnik ovih supergradova, naime, mašine i roboti će biti do tada već integralan deo ekosistema. Prema podacima Ciska, oko 50 milijardi mašina koje su već projektovane biće povezano na internet do 2020. godine, čime će na mreži biti više deset puta više entiteta vještačke inteligencije nego ljudi. Broj mašina koje su onlajn vjerovatno će do 2100. omogućiti da svaki događaj u granicama grada bude zabilježen i ispraćen.
“Mašine neće biti samo eksterni objekti, već će biti kako unutar nas, tako i u okruženju, a ljudi će postati bukvalno povezani s gradom u kojem žive", objašnjava Alesandro Voto, istraživač Instituta za budućnost u Silicijumskoj dolini.
Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, koordinacija prevoznih sredstava i logistike kroz mreže dronova i bespilotnih vozila do 2100. biće skoro u potpunosti nezavisna od ljudi.
Zdravstveni senzor imaće ugrađen vjerovatno većina građana 22. vijeka. Naše tijelo biće povezano sa zdravstvenim institucijama, a na bilo kakvu bolest ili potencijalnu opasnost što je infarkt dobićemo notifikaciju.
S napretkom u bionici (nauka koja pravi mehaničke sisteme koji funkcionišu po uzoru na prirodu, žive organizme ili njihove djelove) i tehnologija koje se primjenjuju radi prevazilaženja granica ljudskog tijela, kao što je neuroprotetika, veza ljudi i mašina vjerovatno će izgledati potpuno prirodno. Uskoro ćemo vjerovatno mnoge stvari u svojim domovima i čak na ulici kontrolisati mislima.
“Ova kompleksna mreža intencija i uticaja prilagodiće svijet svojim potrebama i potrebama svojih raznovrsnih učesnika, reprogramiraće materijale, mašine i biološke sisteme tako da postanu dio našeg svakodnevnog života", objašnjava Voto.
Bonus video:
