SLAVNI VOJSKOVOĐA

Gaj Julije Cezar pretrpio nekoliko moždanih udara?

Poznato je da je Cezar kolabirao u vreme bitke kod Tapse 46. godine p.n.e. i da su morali da ga hitno evakuišu na bezbjedno mjesto
146 pregleda 1 komentar(a)
Julije Cezar, Foto: Huffingtonpost.com
Julije Cezar, Foto: Huffingtonpost.com
Ažurirano: 15.04.2015. 18:42h

Slavni vojskovođa, koji je živio od 100. do 44. godine p.ne, dugo je bio predmet zanimanja medicinske struke zbog pretpostavke da je bolovao od epilepsije.

Stručnjaci sa Londonskog univerziteta su se nedavno ponovo pozabavili njegovim simptomima, kao što su napadi vrtoglavice i obamrlosti udova, i zaključili da je zapravo patio od kardiovaskularnog poremećaja.

"Dosad su kardiovaskularna objašnjenja uvijek odbacivana na osnovu činjenice da se sve do smrti Cezar fizički dobro osjećao u obavljanju kako privatnih tako i državnih poslova", ističe se u studiji Frančeska Galasija i Hutana Ašrafijana.

"Ponovljenim proučavanjem njegovih simptoma, primjetili smo da je Cezar nekoliko puta pao tokom svojih kampanja u Španiji i Africi, u Kordobi i Tapsi", navodi se u studiji.

"Žalio se na simptome glavobolje, vertiga, a kasnije i na nesvjesticu i obamrlost, kada nije mogao da ustane pred senatorima koji su mu odavali počast", napominju stručnjaci.

Poznato je da je Cezar kolabirao u vreme bitke kod Tapse 46. godine p.n.e. i da su morali da ga hitno evakuišu na bezbjedno mjesto.

"Svi simptomi zabilježeni tokom Cezarovog života ukazuju na seriju moždanih udara", izjavio je Galasi za list "Gardijan".

Ljekari, koji su proučavali drevne tekstove, uključujući i djela rimskog naučnika Plinija Starijeg, smatraju da su oštećenja na mozgu izazvana šlogom vjerovatno dovela do promene ličnosti i do depresije u njegovim poznijim godinama.

U doba Cezarove vladavine, epilepsija je smatrana "svetom bolešću", što je vjerovatno uticalo na dijagnozu njegovog stanja, navode Galasi i Ašrafijan.

Jedna od najvećih vojnih i političkih figura u istoriji, Cezar je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio uticaj i vlast Rima. Pobjedivši Pompeja u građanskom ratu od 46. p.n.e. zavladao je kao diktator.

Njegova diktatura označila je kraj vrhovne vladavine senata u Rimu i početak Carstva.

Ubijen je prilikom ulaska u senat na martovske Ide, 15. marta 44. p.n.e. Zadobio je 23 uboda noževima. Među zavjerenicima bio je i Marko Junije Brut, kome je, po predanju, Cezar uputio čuvenu rečenicu: "Zar i ti, sine Brute?"

Preporučujemo za Vas