Vlada od početka gradnje autoputa zna da bi bilo kakvi radovi u koritu Tare mogli da izbrišu ovu rijeku sa liste svjetskih rezervata biosfere Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (UNESCO).
“Vijesti” su juče objavile fotografije Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koje svjedoče o potpunom uništenju Tare u dijelu gdje je predviđena gradnja mostova Tara 1 i Tara 2 - tok rijeke je promijenjen, korito izmješteno, postavljeni potporni stubovi, a građevinske mašine iznose šljunak i pijesak. Nadležni državni organi tvrde da sve rade u skladu sa propisima.
Na moguće uništavanje korita rijeke, a potencijalno i statusa Tare na listi UNESCO-a, Vlada je upozorena kroz Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, koja prati Detaljni prostorni plan autoputa Bar - Boljare.
U dokumentu, do kojeg je došao Istraživački centar MANS-a, podgoričko-slovenački stručni tim podsjeća da se sliv Tare nalazi na UNESCO listi svjetskih rezervata biosfere, te da je, u skladu sa međunarodnim kovencijama, Crna Gora u obavezi da “neće namjerno preduzimati nikakve mjere koje mogu direktno i indirektno izazvati negativne posljedice na kulturnu i prirodnu baštinu”.
Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu na DPP autoputa Bar - Boljare naručilo je Ministarstvo ekonomije, odobrio resor ministra održivog razvoja Pavla Radulovića, a izrada Strateške procjene povjerena je konzorcijumu WINsoft iz Podgorice i slovenačke firme Geateh.
Kako autoput od Veruše preko Mateševa do Trešnjevika prolazi upravo kroz područje sliva Tare, to se, tvrde autori Strateške procjene, može smatrati povredom Konvencije. To bi, kako dodaju, obavezalo crnogorske institucije, M&B komitet, te Međunarodni savjet za koordinaciju M&B Programa (ICC), da o svemu obavijeste Generalnu skupštinu UNESCO-a.
“A konačna odluka može biti i brisanje područja sa Liste svjetskih rezervata biosfere”, navode autori Strateške procjene, podgorička kompanija WINsoft i Geateh iz Ljubljane.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objavila je snimke i fotografije koje ukazuju na devastaciju korita Tare, na dijelu budućeg autoputa, gdje je predviđena gradnja mostova Tara 1 i Tara 2.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković, podsjeća da se Vlada, potpisivanjem međunarodnih konvencija, obavezala da čuva rijeku Taru kao dio zaštićenog područja svjetske kulturne baštine. “Dokument do koga je došao MANS pokazuje da je Vlada Crne Gore znala da rijeka Tara može biti ugrožena izgradnjom autoputa, jer su je eksperti upozoravali na to, kao i da može biti prekršena Konvencija o zaštiti Svjetske prirodne i kulturne baštine (UNESCO). Uprkos tome, državne institucije su dozvolile devastaciju korita Tare u obimu koji je otkrio Istraživački centar MANS-a”, kazala je ona “Vijestima”.
Ćalović Marković dodaje da javnost mora odmah biti informisana o tome da li Tari prijeti skidanje sa UNESCO liste svjetskih rezervata biosfere.
“Nakon toga, neophodno je odmah preduzeti sve raspoložive mjere, kako bi se postojeće stanje saniralo i spriječila dalja devastacija”, kazala je ona.
Da radovi na autoputu utiču na živi svijet rijeke Tare i njene okoline, upozoravaju i biolozi sa Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Podgorici, koji su radili analizu dna rijeke.
Grupa profesora sa PMF-a od n2016. prati faunu dna Tare.
U izvještaju o monitoringu ističu da je tokom 2017. i 2018. fauna dna Tare na lokalitetima na kojima kineski CRBC gradi budući autoput - potpuno uništena.
“U odnosu na prošlu 2017. godinu, brojnost zajednice faune koja naseljava dno je značajno manja. Brojnost makroinvertebratske zajednice u 2017. godini u iznosila je 924 ind/m2, dok je u 2018. brojnost opala na ispod 50 ind/m2. Značajno je smanjen i diverzitet i najveći broj grupa vrsta uopšte nije registrovan našim istraživanjem u 2018. godini”, kazao je profesor PMF-a Vladimir Pešić “Vijestima”. Dodaje da u podzemnim vodama nije nađena nijedna vrsta.
“Povratak zajednice faune dna u pređašnje stanje na ovom potezu biće dug proces, do 10 godina. Pitanje je, međutim, da li će se populacije rijetkih i endemičnih vrsta ikada oporaviti”, kazao je on.
Pešić dodaje i da na dijelu rijeke Tare od Mateševa do gornjeg toka, žive dvije endemične vrste i veliki broj rijetkih vrsta, na koje nije ispitivan uticaj, ali da su te vrste možda i uništene.
Sa elaboratom kojeg je radio njegov tim, upoznati su i CRBC i Ekološka inspekcija.
Iz Ministastarstva održivog razvoja i turizma odgovore na pitanja o budućnosti Tare su najavili za danas.
Štitimo je na papiru i pred Evropom
Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) podsjeća da je Tara, osim što je na UNESCO listi rezervata biosfere, sa Durmitorom proglašena i za svjetsko UNESCO nasljeđe, te dio Emerald mreže i buduće Natura 2000 područje. Tara je zaštićena i Deklaracijom, koju je Skupština Crne Gore usvojila 2004. godine na zahtjev građana.
“Kako je moguće da je ista država koja je dozvolila ovakvu devastaciju ujedno i na nivou Skupštine usvojila Deklaraciju kojom je Taru postavila na svojevrsni pijedestal među rijekama, štiteći je građanski, apostrofirajući zabranu bilo kojih drugih zahvata na njenom čitavom toku”, kazala je Janjušević.
“Ozon” i “Breznica” traže referendum: Rijeka ili autoput
Ekološki pokret “Ozon” i Ekološko društvo “Breznica” smatraju da radovi u koritu rijeke Tare degradiraju njenu ekosistemsku vrijednost, što nanosi nesagledive ekološke i ekonomske posljedice i predstavlja dalje obesmišljavanje Ustavom definisanog razvojnog pravca ekološke države.
Pozvali su poslanike Skupštine Crne Gore da pomognu organizovanje referenduma na kom bi se građani izjasnili oko toga da li žele da se zbog potrebe izgradnje autoputa mijenja njen prirodni izgled.
“U Crnoj Gori se trenutno dešava najveći ekocid na teritoriji Evrope. Ubijaju nam Taru! Ne ubija rijeku Taru kineski investitor. Ubijaju je DPS-ovi funkcioneri koji su djetinjstvo proveli kraj te rijeke. Nijesmo navikli da iskazuju emocije ka bilo čemu osim prema svom džepu”, poručio je odbornik Demokrata u žabljačkoj Skupštini opštine Darko Šljivančanin.
Bonus video:
