Mjesec ima daleko kompleksniju geološku istoriju nego što se do nedavno mislilo - postoji najmanje devet slojeva ispod njegove površine, otkriva radar za detekciju podzemnih infrastruktura prvog kineskog rovera Jutua.
Naime, postoji najmanje devet slojeva ispod Mjesečeve površine, a istraživači vjeruju da su nastali pod dejstvom drevne lave koja se miješala sa lunarnim tlom, regolitom, rastresitim materijalom nastalim od stijena.
Kineska letilica Čang-3 spustila se na Mjesec u decembru 2013. zajedno sa malim lunohodom Jutuom, ili "Zecom od žada", čiji je zadatak da proučava tle Zemljinog satelita. Nakon šetnje u dužini od 114 metara po površini Mjeseca, Jutu se zaustavio blizu jednog kratera, u oblasti pod nazivom Mare Imbrium.
Za razliku od mjesta na koja su od 1969. do 1972. slijetale NASA misije Apolo i drugih lokacija koje su pohodili lenderi iz sovjetske ere, ta oblast je mlađa i posjeduje kompleksnu površinsku strukturu, naveo je Long Siao, istraživač sa Kineskog Univerziteta geonauka u Vuhanu, u članku objavljenom u časopisu Science.
"Mjesečeva geološka istorija je daleko kompleksnija nego što smo pretpostavljali", istakao je kineski naučnik. Prvi podaci ukazuju da su erupcije lave najmanje pet puta prekrivale Imbriumsku dolinu, formirajući slojeve bazalnte stene u dubini od oko jednog kilometara. Jutuov radar je detektovao pet slojeva lave u gornjih 400 metara Mjesečevog tla.
"Vrlo je vjerovatno da je bilo nekoliko vulkanskih erupcija čija je lava prekrila dolinu na većim dubinama", kazao je Siao, dodajući da su dobijeni rezultati prvi detaljni podaci o mjesečevoj površini.
"Tokom misija Apolo, regolit je bušen na svega tri metara dubine", podsjetio je Siao. "Slojevite strukture nam govore da su kasnije vulkanske aktivnosti bile različitog tipa. To takođe znači da su promjenljivi elementi znatno uticali na završnu fazu istorije Mjeseca", zaključio je kineski istraživač.
Bonus video:
