Digitalni novčanik Crne Gore, koji bi na jednom mjestu, u mobilnoj aplikaciji, objedinio različita lična dokumenta, poput vozačke dozvole, zdravstvene knjižice... građanima bi mogao biti dostupan od 2028. godine, dok prethodno ne bude i usvojen predloženi tekst zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama, te potom bude donijeto i oko 40 podzakonskih akata neophodnih za njegovo sprovođenje. Uz to, biće neophodno obezbijediti administraciju - u Ministarstvu javne uprave (MJU) uspostaviti novu organizacionu jedinicu, kao i obezbijediti finansije za zarade...
Vlada je u četvrtak utvrdila Predlog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama, kojim bi se, kako su saoštili, “značajno unaprijedila oblast elektronske identifikacije i usluga povjerenja”.
“Primjenom predloženog propisa nastoji se građanima i privredi omogućiti sigurno elektronsko poslovanje zasnovano na povjerenju”, naveli su, pored ostalog.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj u četvrtak je objavio da je utvrđivanjem Predloga, MJU “osiguralo zakonske preduslove za uvođenje Digitalnog novčanika Crne Gore”:
“Koji će na mobilnoj platformi građanima objediniti servise poput elektronske vozačke dozvole, zdravstvene knjižice, diplome i drugih servisa”, napisao je on na mreži X.
Važeći Zakon o e-identifikaciji i e-potpisu usvojen je 2017, odnosno dopunjen dvije godine kasnije i usaglašen sa tada važećom Uredbom EU (Uredba eIDAS), koja je u međuvremenu revidirana, i u međuvremenu, od aprila 2024. na snazi su odredbe Uredbe br. 202481183 o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014. u pogledu uspostavljanja evropskog okvira za digitalni identitet (eiDAS 2).
U obrazloženju Predloga, iz MJU pojašnjavaju da se očekuje da revidirani evropski okvir omogući realizaciju jednog od ciljeva EU - da najmanje 80 odsto građana ima mogućnost da koristi elektronski identitet za pristup ključnim javnim uslugama do 2030. godine. Dodaje se i da prethodni okvir nije obuhvatio pružanje elektronskih atributa, poput medicinskih potvrda i stručnih kvalifikacija, što je otežavalo njihovo priznavanje u cijeloj Evropi. Uz to, pojašnjava se, korisnici nisu mogli da ograniče dijeljenje podataka o identitetu na ono što je nužno potrebno za pružanje takve usluge.
“Predlog zakona, prije svega, usaglašen je sa Uredbom eIDAS 2 i predlogom se dopunjavaju postojeći načini elektronske identifikacije kroz propisivanje uslova za novčanik digitalnih identiteta, kako bi se omogućilo da svaki građanin ima pristup sigurnom elektronskom identitetu, koji može upotrebljavati za identifikaciju i autentifikaciju prilikom pristupa uslugama javnog i privatnog sektora”, navodi se u obrazloženju predloženog teksta, koji je Vlada utvrdila na sjednici u četvrtak.
Dodaje se i da će usklađeni okvir za digitalni identitet doprinijeti “smanjivanju digitalnih prepreka i omogućiti da građani bez poteškoća nakon ulaska u EU koriste prednosti digitalizacije, uz istovremeno povećanje transparentnosti i zaštite njihovih prava”.
Uz to što bi omogućio građanima da prate sve transakcije, novčanik digitalnog identiteta, pojašnjavaju iz MJU, koristi se i za potpisivanje kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Dodaje se i da su predlogom propisana pravila za elektronsko potvrđivanje atributa i da će to omogućiti građanima da dokažu da posjeduju vozačku dozvolu, socijalno osiguranje ili drugu ispravu...
Predlogom zakona obuhvaćen je i pravni okvir za elektronske potpise, pečate, elektronske vremenske pečate, elektronski dokument, usluge elektronske preporučene dostave, sertifikata za autentifikaciju veb stranica...
Za primjenu propisa neophodno je obezbjeđenje finansijskih sredstava iz budžeta.
Reformskom agendom Crne Gore 2024-2027. za Instrument EU za reforme i rast, za potrebe implementacije propisa, za tri godine, predviđeno je oko 11,58 miliona eura. Od toga, do kraja ove i kraja 2027. godine, predviđeno je oko 9,2 miliona. Kako je planirano, do kraja ove godine minimum koji se očekuje je sporazum o priznavanju povjereničkih usluga sa zemljama Zapadnog Balkana i učešće u balkanskom novčaniku digitalnog identiteta, a do kraja 2027. plan je potpuno uvođenje, koje će omogućiti povezivanje sa uslugama javne uprave i puno učešće u EU digitalnom novčaniku.
Iz MJU navode da je za uspostavljanje novčanika digitalnog identiteta neophodno uspostaviti novu organizacionu jedinicu u tom resoru i za 20 zaposlenih obezbijediti oko 334 hiljade eura godišnje.
Dodaje se i da je neophodno osnažiti inspekcijsku službu, te da se za pet zaposlenih godišnje treba obezbijediti oko 82,6 hiljada eura.
Za zaposlene u Agenciji za sajber bezbjednost i CIRT-u državne uprave, koji, pojašnjava se, prema zakonu imaju obavezu kontrole mjera informacione bezbjednosti... potrebno je još 355,86 hiljada, odnono skoro 80 hiljada eura na godišnjem nivou.
Radi realizacije Predloga zakona predviđeno je donošenje oko 40 podzakonskih akata, za koja su, dodaju iz resora javne uprave, potrebna dodatna finansijska sredstva, ali nije moguće i preciznije predvijeti o kojem iznosu je riječ.
Digitalni novčanik biće besplatan za građane i koristiće se dobrovoljno.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
