Praistorijska kamena grobnica sa više skeletnih ostataka pronađena je na granici između danilovgradskih sela Frutak i Kujava.
Procjenjuje se da nekropola potiče iz ranog bronzanog doba i da je stara blizu četiri hiljade godina.
Arheolog Predrag Lutovac, koji je rukovodio iskopavanjima, ocijenio je da otkriće ima veliki istorijski značaj i kulturološku vrijednost.
Lutovac je za “Vijesti” opisao detalje ovog važnog istraživanja, ukazujući na brojnost zemljanih humki koje su odoljele vjekovima.
Starost istražene nekropole korenspondira sa starošću slične grobnice otkrivene slučajno prije dvije godine kod Sutomora, u Spičanskom polju, koju je istražio arheolog Mladen Zagarčanin.
Grobna konstrukcija iz Bjelopavlića, pojašnjava Lutovac, zatvorena je velikim kamenim blokovima sa svih strana, ali i zaštićena kamenom prstenom. Kameni krug oko groba ima dvostruko značenje - praktično, da se zemlja ne prosipa sa groba, ali i magijsko - da duše mrtvih ne uznemiravaju stanovništvo.
Skeletni ostaci su bili u zgrčenom - “fetusnom” položaju. Ta pojava poznata je od ranije i jedna je od karakteristika bronzanog doba. Ljudi se su u tom položaju sahranjivali da bi otišli na onaj svijet kako su se i rodili.
Dodaje da su u istraživanje krenuli kako bi odredili kom praistorijskom periodu pripadaju grobovi, ali i da bi mogli napraviti plan daljih istraživanja. Objašnjava da je bilo poznato da humke postoje u Donjem Frutku, kod škole, kao i u Gornjem Frutku, na raskrsnici kod Kujave.
“Na jednom mjestu nalazi se šest velikih humki, a na drugom četiri. Jedna je oštećena i u njoj su nađena dva gvozdena koplja koja su danas u danilovgradskom Muzeju. Sa tom predispozicijom počeli smo arheološka istraživanja, računajući da se radi o nekropoli koja pripada gvozdenom dobu”, kazao je poznati stručnjak.
Međutim, ispostavilo se da je grobnica mnogo starija.
Lutovac ističe da je prva istražena humka, prečnika 20 i visine 1,75 metara bila devastirana vjekovnom obradom imanja.
“Njena visina je smanjivana i nažalost oštećeni su grobovi koji pripadaju bronzanom dobu”, kazao je on.
Dodaje da su u toj humci pronađeni bronzana igla, bronzana petlja, bronzana grivna, narukvica...
“Radeći drugu humku na imanju Vuletića, imali smo izvanredne rezultate. Pokazalo se da se radi o praistorijskom grobu koji pripada ranom bronzanom dobu. To je negdje oko 1850. do 1800. godine prije nove ere. U samoj humci pronašli smo keramičke nalaze”, kazao je on.
Istakao je da će tokom 2015. pokušati da konzerviraju nekropolu: “To je monumentalna arhitektura i treba je sačuvati.
U grobovima su pronađene narukvice i dvije kamene posude u djelovima.
Tajna dvaju malih kovčega
Lutovac ističe značaj lokaliteta na kojem su skoro četiri hiljade godina "stražarili" kameni kovčezi.
"Na raskršću sa Kujavom pronašli smo dva kamena kovčega malih dimenzija. U to vrijeme ljudi su sahranjivani u zgrčenom položaju. U manjem sarkofagu našli smo dva keramička suda koja pripadaju ranom bronzanom dobu, jednu kadionicu... U većem smo našli smo još priloga sa izvršene tri sahrane - radi se o dvijema odraslim osobama i djetetu".
Iskopavanje dio petogodišnjeg projekta
Lutovac pojašnjava da je arheološko iskopavanje u danilovgradskim selima dio petogodišnjeg projekta "Putevi kontinuiteta", čiji je cilj prikupljanje novih arheoloških nalaza i saznanja o različitim vremenskim periodima.
"Ovo su prva sistematska istraživanja u Danilovgradu, konkretno u Frutku, za koji se već dvadesetak godina zna da tamo postoje praistorijske gomile i praistorijski grobovi", kazao je on.
Galerija
Bonus video:
