"Nije cilj da smo u EU, već da tako funkcionišemo"

Intenzivno se radi na rasvjetljavanju slučaja napada na novinare što će, nadamo se, rezultirati otkrivanjem izvršilaca i nalogodavaca, kaže Drljević
262 pregleda 5 komentar(a)
Aleksandar Drljević, Foto: Boris Pejović
Aleksandar Drljević, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 08.12.2018. 03:21h

Za pregovaračko poglavlje 27 - Životna sredina i klimatske promjene, kao jedno od najzahtjevnijih sa finansijskog aspekta, do 2035. godine Crnoj Gori je neophodno više od 1,4 milijarde eura, od čega će najviše, oko 800 miliona eura, biti potrebno za izgradnju i održavanje postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i infrastrukture u oblasti pijaće vode i zaštite od poplava, kazao je glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU) Aleksandar Drljević.

Drljević je u intervjuu za “Vijesti” poručio da je planirano da se, u periodu dok Rumunija bude predsjedavala EU, ostvari unutrašnja spremnost za zatvaranje još šest pregovaračkih poglavlja, te da je nezahvalno prognozirati kada bi Crna Gora mogla postati članica EU. “Naš cilj nije što prije ući u EU, već što prije suštinski funkcionisati kao članica EU”, kaže Drljević.

Iz vrha vlasti se opet čuju optimistične prognoze da bi Crna Gora mogla postati članica EU i prije 2025. Koliko je to realno s obzirom na to da u poglavljima 23. i 24, kako se to često poručuje i iz Evropske komisije ima još dosta posla, a da nas tek čeka otvaranje jednog od najzahtjevnijih i najskupljih poglavlja - Životna sredina i klimatske promjene?

Radni dokument Evropske komisije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori pokazao je da Crna Gora bilježi napredak u procesu reforme pravosuđa, i to ne samo kada je u pitanju primjena standarda u zakonodavnom i institucionalnom okviru, već i kad se radi o rezultatima na terenu. Napredak je prepoznat u borbi protiv kriminala, korupcije i diskriminacije, kao i u mnogim drugim oblastima koje ova dva poglavlja pokrivaju, što se jasno vidi iz objavljenog Non paper-a. Mi smo za otvaranje poglavlja 27 spremni već duže vrijeme, i nadamo se da će ono biti otvoreno do kraja godine. Kroz primjenu usvojenih zakonskih i strategijskih rješenja, značajno je unaprijeđeno stanje na terenu, što je i potvrdio izvještaj EK o ispunjenosti jedinog početnog mjerila za ovo poglavlje još marta 2017. Očekujemo da će sve države članice EU uskoro potvrditi ovaj napredak, naročito poslije boljeg izvještaja za oblast vladavine prava. U novoj fazi pregovora, koju očekujem već tokom rumunskog predsjedavanja, Crna Gora planira ostvariti unutrašnju spremnost za zatvaranje još šest pregovaračkih poglavlja, i to: pravo intelektualne svojine, privredno pravo, informatičko društvo, preduzetništvo i industrijsku politiku, trans-evropske mreže i zaštitu potrošača. Ovo jasno ukazuje da je Vlada posvećena integraciji Crne Gore u EU i daje nam za pravo da mislimo da ćemo ovakvom dinamikom ispunjavanja obaveza biti spremni za članstvo i prije 2025. godine. Imajući u vidu da na dinamiku pristupanja utiče i sama situacija u EU i državama članicama, nezahvalno je davati prognoze kad je u pitanju datum ulaska u EU. Naš cilj nije što prije ući u EU, već što prije suštinski funkcionisati kao članica EU.

Ranije ste izjavili da će se poglavlje 27 teško zatvoriti zbog značajnih finansijskih sredstava koje moramo obezbijediti kako bismo realizovali konkretne projekte, 2015. je procijenjeno da će ono koštati više od milijardu eura. Kakve su trenutne procjene o “cijeni” tog poglavlja?

Naša procjena je da je Crnoj Gori za poglavlje 27, kao jedno od najzahtjevnijih sa finansijskog aspekta, do 2035. godine, neophodno više od 1,4 milijarde eura, od čega će najviše, oko 800 miliona eura, biti potrebno za izgradnju i održavanje postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i infrastrukture u oblasti pijaće vode i zaštite od poplava. Milioni će biti uloženi u funkcionalan sistem upravljanja otpadom, dostizanje standarda kvaliteta vazduha u skladu sa propisima EU, u zaštitu prirode i mnoge druge oblasti koje ovo kompleksno poglavlje obuhvata. Ova cifra je rezultat procjene iz perioda izrade dokumenta iz 2016. godine, a u skladu sa napretkom u pregovorima, već naredne godine ćemo uraditi novu detaljnu analizu finansijskih sredstava neophodnih za sprovođenje obaveza iz ovog poglavlja, a posebno za izgradnju infrastrukture, kao i potrebnih izvora finansiranja svih aktivnosti. Uspješnim planiranjem pretpristupne pomoći, Vlada je osigurala 31 milion eura bespovratne pomoći za period 2014-2020, čime se značajno rasterećuje državni budžet.

Johanes Han je nedavno upozorio da bi Crna Gora mogla izgubiti status lidera u regionu ako se ne istraže napadi na novinare, te da se pregovori sa EU mogu prekinuti ukoliko nema pomaka u poglavljima 23 i 24, odnosno u oblastima slobode medija i bezbjednosti novinara. Kako vidite takve opomene iz EU?

Crna Gora je u potpunosti posvećena konstantom unapređivanju standarda u oblastima slobode izražavanja i medija i veoma smo svjesni važnosti ove slobode kao jedne od fundamentalnih vrijednosti EU. Svaki napad na novinare i medije smatramo pokušajem da se uzdrma jedan od temelja na kom počiva naše društvo. Zato crnogorski organi intenzivno rade na rasvjetljavanju slučaja napada na novinare u Crnoj Gori, što će, nadamo se, rezultirati otkrivanjem izvršilaca i nalogodavaca tih krivičnih djela. Osim napora na represivnom planu, opredijeljeni smo i ka unapređenju zakonodavnog okvira u oblasti medija. Očekujemo da do kraja godine budu utvrđeni novi zakoni o medijima i o nacionalnom javnom emiteru RTCG. Objavljeni Non paper i ocjene iz tog dokumenta govore da nijesu utemeljene tvrdnje da bi Crnoj Gori u budućnosti moglo prijetiti prekidanje pregovora, štaviše ukazuje se na napredak koji se nije pominjao prethodnih godina. To je krajnja mjera koju EU može da koristi u određenom trenutku, a Crna Gora je daleko od stanja koje bi to zahtijevalo, tako da nema razloga za strah da bi do prekida pregovora moglo doći.

To što više nismo ministarstvo ne utiče na naš rad

Smatrate li da je kvalitet pregovora sa EU ostao jednak i nakon što je Ministarstvo evropskih poslova svedeno na Kancelariju za evropske integracije?

Izmjena naziva organa koji se bavi evropskom integracijom ne mijenja samo po sebi kvalitet, međutim pozicioniranje Kancelarije za evropske integracije u Kabinetu predsjednika Vlade daje dodatnu težinu pregovaračkom procesu, izdižući ga na veći nivo. Radne grupe za pripremu i vođenje pregovara o pristupanju su optimizovane i usklađene sa novim potrebama trenutne faze u pregovorima, s jasnim fokusom na što efikasniji i kvalitetni rad. Uprkos tome što je to imalo uticaja na generalno smanjenje broja članova, uspjeli smo da održimo zastupljenost svih važnih institucija, neophodnih za efikasno sprovođenje preostalih reformi.