Uz pomoć mini-robota opremljenih sa dvije kamere arheolozi u srednjem Peruu su otkrili brojne podzemne galerije, glinene posude i podzemne grobnice drevne civilizacije Ćavin koja je svoj vrhunac u toj zemlji doživjela između 1300. i 550. godine prije nove ere.
“Zasad su u tri podzemne galerije prvi put otkrivene ljudske grobnice iz razdoblja civilizacije Ćavin”, objavilo je peruansko ministarstvo kulture i dodalo:
“Radi se o najznačajnijem arheološkom otkriću u posljednjih 50 godina i to u regionu koji se povezuje s civilizacijom Ćavin”, istakli su.
Civilizacija je naziv dobila po važnom gradu Ćavinu de Huantaru. Narod Ćavina izgradio je veličanstvene hramove, bavio se izradom finih tkanina, a njegovali su i vjersku umjetnost raskošnog stila.
Ćavini su prva peruanska civilizacija koja je izrađivala predmete i kipove od plemenitih metala, poput zlata i srebra, ali i od kože. Prvi su narod koji je ujedinio ravničarsko priobalno područje Perua s visokim planinskim Andima u zaleđu, čime su Ćavini utrli put ostalim peruanskim civilizacijama, poput Inka.
Nakon pada Ćavina u području Anda razvile su se druge kulture, na primer Ćimu.
U razdoblju prije carstva Inka (1400 - 1532) u Peruu su uz narode Ćavin i Ćimu, obitavali i pripadnici naroda Karal i Vari.
Ćavin de Huantar je od 1985. godine na popisu svjetske UNESCO kulturne baštine.
“Nova otkrića nas zasad vode kroz tri galerije u svijet drevne civilizacije Ćavin”, rekao je novinarima američki arheolog Džon V. Rik sa univerziteta Stanford i dodao da čitav kompleks čini 35 galerija iz različitih razdoblja, a do nekih od njih moderni čovjek stiže prvi put.
“Arheolozi će godinama raditi na istraživanju sveta civilizacije Ćavin o kojoj smo dosad znali tako malo. Tek smo zagrebali po površini”, kazao je Rik, koji vodi istraživanja.
Do sada je istraženo samo oko 15 odsto arheološkog nalazišta Ćavin de Huantar. Otkriće će proširiti saznanja o tradiciji i vjerskim obredima kulture Ćavina.
Bonus video:
