Nasipanje zemlje u more uništava ekosistem Bokokotorskog zaliva

Najnoviji primjeri su svakodnevno nasipanje zemlje u Kumborskom tjesnacu gdje kompanija Azmont u sklopu turističkog kompleksa visoke kategorije Portonovi, gradi marinu sa 220 vezova
207 pregleda 0 komentar(a)
Brod sa zemljom, Kumbor, Foto: Slavica Kosić
Brod sa zemljom, Kumbor, Foto: Slavica Kosić
Ažurirano: 29.01.2019. 09:57h

Akvatoriju Bokokotorskog zaliva posljednjih godina je odlagalište svakakvog otpada, a najčešće zemlje i građevinskog materijala, što, tvrde stručnjaci,  izaziva promjenu i uništenje lokalnog ekosistema.

Najnoviji primjeri su svakodnevno nasipanje zemlje u Kumborskom tjesnacu gdje kompanija Azmont u sklopu turističkog kompleksa visoke kategorije Portonovi, gradi marinu sa  220 vezova. Mještani navode da već  tri mjeseca  brod koji izlazi sa gradilišta baš tu istovara zemlju, pjesak i mulj i to više puta dnevno, a da često u moru ima i naftnih mrlja.

Mještani upozoravaju i da u neposrednoj blizini i izvođači radova na gradnji luksuznog hotela kompanije Carine , takođe istovaraju zemlju u more, a peru i kamione mješalice čiji sadržaj  se spira u more.

Iz Azmonta tvrde da radove izvode u sklopu uređenja obale na osnovu dobijenog odobrenja, kao i da se izvođač pridržava svih pozitivnih zakonskih propisa i slijedi sva uputstva i preporuke iz elaborata za koji su dobili saglasnost nadležnih organa.

Ističu i da je inspekcija sigurnosti plovidbe  stalno na terenu i vrši kontrolu tih aktivnosti.

“Kumborski tjesnac, pored Veriga  najuži je dio Bokokotorskog zaliva  sa najbržim strujanjem morske vode.Svaka intervencija na tom uskom  dijelu akvatorijum kao što je izgradnja marine ili  nasipanje zemlje može se  štetno odraziti na čitav Bokokotorski zaliv”, tvrdi dr. Ljubomir Radojičić stručnjak koji je doktorirao iz oblasti balneologije, odnosno na prirodnim i ljekovitim faktorima Crnogorskog primorja,

On objašnjava da nasuti materijal ostaje za  sva vremena uništavajući lokalni ekosistem,mijenjajući vizure obale i  smanjujući akvatorijum, što je, prema njegovim riječima masovna pojava u zalivu. Nasuta zemlja će zbog aktivnosti mora - valova i brzih strujanja, izazvati zamućenje koje negativno utiče na biljke jer se smanjuje svjetlosti potrebna za fotosintezu.

“Unošenje novog materijala  sa lokacije koju je preko 100 godina koristila vojska nepozntih fizičko-hemijskih karakteristika izazvaće gubitak prirodnih staništa organizama koji žive na dnu mora , a može izazvati I eutrofikaciju koja se manifestuje pretjeranim rastom morske flore (algi) zbog povećanog prisustva hranljivih supstanci”, upozorava Radojičić.

Iz Komunalne policije ističu da nisu imali prijave da bilo ko na teritoriji odlaže zemlju u more. Podsjećamo da je prije dvije godine na obali mora u Bijeloj gdje je komapnija Carine tada gradila hotel Park  u dva navrata evidentiran nezakonit istovar šuta I zemlje, a li da nikada nije utvrđeno ko je za to bio odgovoran. Dobro upućeni tvrde da je najveći broj takvih prijava završio bez kazni za počinioca(e).

Popović radi po starom

“Gradnja hotela u Kumboru, u aranžmanu kompanije Carine Čedmira Popovića i SPC, po ponašanju i poštovanju Zakona, samo je replika izgradnje depadansa  hotela Delfin u Bijeloj čiji je Popović takođe vlasnik Znamo kako je tamo gradio hotel i nasipao  obalu, sve bez  gradjevinske dozvole i saglasnosti JP Morsko dobro, sa  radnicima iz Albanije koji nijesu bili prijavljeni. Nije ga usporilo ni što mu je inspekcija zatvarala gradilište i pečatila objekat”, navodi Nada Popović predsjednica NVO Južni Jadran koji okuplja manjinske akcionare  firme koju je Popović privatizovao.

“Samoinicijativno su skidali Državni pečat i nastavljali da grade  pokazujući svima da zakon za njih ne važi. Istina, zbog evidentnih  krivičnih djela prvostepeno je osudjen u Osnovnom sudu u Herceg Novi na  tri mjeseca,  uslovno godinu dana zatvora”, podsjeća Nada Popović   I tvrdi da se vlasnik Carina danas u Kumboru  u zoni Morskog dobra ponaša identično, a” inspekcije se prave da nijesu odavde”.  

Galerija