UMREŽENOST

Pretjerana upotreba kompjutera i pametnih telefona šteti razvoju mozga

„Ključno je da se kompjuter koristi praktično, da se uvježba umerenost i izbjegne danonoćno surfovanje Internetom ili igranje video igara“
449 pregleda 2 komentar(a)
kompjuter, računar, Foto: Shutterstock
kompjuter, računar, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 18.08.2013. 15:24h

U Južnoj Koreji doktori to nazivaju „digitalnom demencijom“. Ova azijska zemlja je među najumreženijim društvima u svijetu sa 95 odsto populacije koja koristi Internet. Zato se sve više mladih ljudi u svojim dvadesetim i tridesetim često može sresti po klinikama, sa simptomima koji se povezuju sa mentalnim bolestima u starosti. Takvi simptomi podrazumijevaju probleme sa pamćenjem, nesanicom i slabom koncentracijom.

Poteškoće mladih pacijenata, po tvrdnjama doktora, dolaze zbog prevelikog izlaganja digitalnim medijima - od gledanja televizije, preko kompjuterskih igara, pa sve do „pametnih“ telefona. Iako još niko nije izračunao koliko mladih Koreanaca ima ovakvu vrstu problema, ovaj fenomen dobija sve veću pažnju u već uzavreloj debati između neurologa o tome koliki rizik po zdravlje predstavlja korišćenje digitalnih medija.

Prilikom surfovanja Internetom, brzo prebacivanje sa jedne teme na drugu ili ubrzano mijenjanje slika u toku neke kompjuterske igre, može uzurpirati normalno funkcionisanje mozga u smislu stvaranja polja neurona koja omogućavaju kognitivni razvoj i razvoj dugoročnog pamćenja

„Ne govorim o tome da je neko onlajn pet minuta dnevno. Govorim o sedam i po sati dnevno, što je prosjek za Njemačku. Postoji jedna stvar koju ovaj podatak ne sadrži, a to je da u tome nema bilo kakvog efekta. Naš mozak se neprestano mijenja na način na koji ga koristimo. To znači da će, ako ga koristimo samo za digitalne medije, to uticati na mozak u negativnom smislu.'“

Špicer, koji je prošle godine objavio knjigu pod naslovom „Digitalna demencija“', kaže da je tokom djetinjstva i rane adolescencije ljudski mozak iznenađujuće „plastičan“'. Mozak formira svoja polja neurona u sprezi sa načinom na koji ga koristimo i kasnije, tokom odraslog doba, on može da ih obnavlja.

Za Špicera je ključno da se mozak stimuliše i obezbijedi mu se normalan razvoj koji je u sprezi sa stvarnim svijetom: od suočavanja sa fizičkim preprekama do rješavanja problema u odnosima sa drugim ljudima. On kaže da, poređenja radi, virtuelni svijet nudi manju stimulaciju i manje mogućnosti za razvoj potencijala mozga.

„Ako samo naciljate strelicom miša na nešto, umjesto da ga fizički pipnete ili držite u ruci, to vam neće bitno pomoći da steknete neko iskustvo o objektu, jer nećete koristiti ni trećinu kapaciteta koji vaš mozak inače koristi prilikom motoričkog ponašanja. Rezultat toga je da jedna trećina praktično uopšte nije upotrebljiva prilikom učenja, pa će se vremenom desiti da mozak, tokom procesa mišljenja, tu trećinu uopšte neće upotrijebiti“, ističe Špicer.

Moćni uticajna učenje

Prilikom surfovanja Internetom, kako kaže Špicer, brzo prebacivanje sa jedne teme na drugu ili ubrzano mijenjanje slika u toku neke kompjuterske igre, može uzurpirati normalno funkcionisanje mozga u smislu stvaranja polja neurona koja omogućavaju kognitivni razvoj i razvoj dugoročnog pamćenja.

Kao primjer za to koliko brzo tokom surfovanja Internetom ljudi prelaze sa jedne na drugu temu, on navodi jednu američku anketu koja kaže da korisnici u prosjeku provedu samo po jedan minut na nekoj veb strani.

Zbog svih ovih razloga Špicer tvrdi treba smanjiti korišćenje digitalnih medija kod mladih do kasne adolescencije, kako bi se mozak većim dijelom razvio. On se odlučno zalaže da djeci ispod 17 godina treba ukinuti korišćenje kompjutera u školama.

Ali, dok neki neurolozi tvrde da digitalni mediji imaju negativne efekte na normalan razvoj mozga, drugi tvrde da oni pospješuju mentalne sposobnosti.

Dafne Bavelijer, profesor i istraživač saznanja sa univerziteta u Ženevi, proučava kako korišćenje video igrica utiče na mozak. Ona vjeruje da one ljudima omogućavaju bolje rezultate pri učenju, pažnji i obavljanju više radnji istovremeno od ostalih koji ih ne koriste:

„Akcione video igrice sadrže pojedinosti koje moćno utiču na učenje, pažnju, spoznaju i samu „plastičnost“ mozga. Zato pokušavamo da utvrdimo koje su to pojedinosti koje mogu efektno da se iskoriste kako bi se napravile igrice namijenjene edukaciji ili rehabilitaciji pacijenata.

„Ključno je da se kompjuter koristi praktično, da se uvježba umerenost i izbjegne danonoćno surfovanje Internetom ili igranje video igara"

„Ključno je da se kompjuter koristi praktično, da se uvježba umerenost i izbjegne danonoćno surfovanje Internetom ili igranje video igara.“

Velika razlika u mišljenjima između neurologa na temu digitalnih medija sugeriše dvije stvari.

Jedna je da učenje o digitalnim medijima i dalje važi za novu naučnu disciplinu. Ona datira od nastanka televizije tokom pedesetih, do pojave „kućnih“ kompjutera kasnih sedamdesetih godina XX vijeka.

Druga stvar je ta da će, sve većom pojavom digitalnih medija, ovoj novoj naučnoj disciplini nesumnjivo porasti uticaj u budućnosti.

preveo M. Rakić

Preporučujemo za Vas