Pričaju o Prevlaci, mjerkaju more: Zašto se Crna Gora i Hrvatska spore oko granice

Izvor “Vijesti” tvrdi da je državi “poprilično prihvatljivo” da kopnena granica na Prevlaci ostane onakva kako je to utvrđeno Protokolom iz 2002.

Međutim, napominje da na poluostrvu postoji “nekoliko tačaka s kojih bi se mogla povući linija koja bi osigurala da Boka ne postane međunarodni zaliv

982 pregleda 0 komentar(a)
Gdje će proći granica: poluostrvo Prevlaka, Foto: Shutterstock
Gdje će proći granica: poluostrvo Prevlaka, Foto: Shutterstock

Crna Gora planira da ubrzo uputi Hrvatskoj predlog za razgraničenje na kopnu i moru. Izvor “Vijesti” tvrdi da je državi “poprilično prihvatljivo” da kopnena granica na Prevlaci ostane onakva kako je to utvrđeno Protokolom o privremenom režimu iz 2002. godine, ali ipak napominje da na tom poluostrvu postoji “nekoliko tačaka s kojih bi se mogla povući (granična) linija koja bi osigurala da Boka ne postane međunarodni zaliv”.

Taj sagovornik, upućen u pitanje Prevlake, pojasnio je da se granica na moru povlači u odnosu prema granici na kopnu (do 12 milja od obale).

Protokolom iz 2002, Hrvatska ima nadležnost nad kopnenim dijelom Prevlake i morskim pojasom ulaza u Boku Kotorsku od oko pola kilometra, dok je dio uz obalu, bližu Igalu, “ničije more”.

Izvor “Vijesti” tvrdi da bi Hrvatska, ako bi imala potpunu kontrolu nad Prevlakom, imala pravo na unutrašnji akvatorijum Bokokotorskog zaliva, čime bi on, navodno, mogao da postane međunarodni.

Sagovornik je naveo da su uporedni katastarski podaci Crne Gore i Hrvatske koji se tiču kopnene granice relativno slični, te da to pitanje, u načelu, nije sporno. Državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreja Metelko Zgombić, rekla je juče u Briselu da su eksperti dviju zemalja, upoređujući katastarske podatke, “potvrdili da je riječ o bivšoj republičkoj granici”, ali da Zagreb očekuje da tu činjenicu potvrdi i Crna Gora.

Crnogorski zvaničnici su u više navrata ponovili da Podgorica poštuje načela Badinterove komisije, koja je 1991. utvrdila da su nekadašnje međurepubličke granice osnov za utvrđivanje granica država nastalih raspadom Jugoslavije. Kad je u pitanju Protokol o privremenom režimu na Prevlaci, njim je propisano da taj dokument i njegovo sprovođenje ne prejudicira razgraničenje između dviju država.

Stiže odgovor

Prema saznanjima redakcije, Vlada Milojka Spajića planira da u narednih nekoliko dana dostavi Hrvatskoj svoj predlog razgraničenja na kopnu i moru, nakon što je Zagreb početkom sedmice uputio Podgorici mapu granice koja odgovara tamošnjim vlastima.

Izvor lista rekao je da je Hrvatska u ponedjeljak dostavila Podgorici svoj predlog granične linije, nakon čega je ministar pravde Bojan Božović uputio pismo Metelko Zgombić, u kom je poručio da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice. Božović, koji je i predsjednik Vladine Komisije za razgraničenje s Hrvatskom, u pismu od 18. novembra navodi da je Podgorica spremna da u najskorijem periodu dostavi svoj nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru.

Zbog neriješenog pitanja granice, Zagreb je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) u srijedu onemogućio zatvaranje Poglavlja 15 (energetika), te ponovo “stavio rampu” na zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika). Hrvatska od decembra 2024. ne dozvoljava ni zatvaranje Poglavlja 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.

Prema informacijama lista, Zagreb je Poglavlje 15 blokirao zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja, odnosno zbog toga što dvije zemlje nijesu utvrdile granicu na moru, dok je za Poglavlje 14 ranije problematizovao kabotažu (prava prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge) i vazdušne mape, koje takođe imaju veze s pitanjem granice.

Sagovornik lista naveo da se pitanje razgraničenja ne može riješiti “u tri dana”, odnosno u kratkom roku, posebno imajući u vidu da dvije države decenijama nemaju konačno riješeno pitanje granice na području Prevlake. Dodao je da hrvatska strana zasad nije spremna da prihvati međunarodnu arbitražu kao način rješavanja spora, pozivajući se na loša iskustva iz ranijih postupaka.

Hrvatska je imala arbitražni postupak sa Slovenijom zbog neriješene kopnene i morske granice. Arbitražni sud donio je 2017. odluku i dodijelio Sloveniji veći dio Piranskog zaliva, ali Zagreb ne priznaje njenu obaveznost, uz stav da je za Hrvatsku ništavna i neobavezujuća jer je 2015. istupila iz arbitraže zbog kompromitacije postupka.

Slovenija je 2018. pokrenula postupak protiv Hrvatske pred Sudom EU, koji se proglasio nenadležnim u tom predmetu.

Na pismo Božovića reagovala je prekjuče specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić, poručujući: “Gospodo draga, prste k sebi”.

“Iskreno sam se nadala da Crna Gora zaista poštuje evropske vrijednosti, ali ovaj veoma znakovit potez, koji nas vraća u vrijeme agresije, pokazuje da Crna Gora i te kako priželjkuje Prevlaku”, napisala je ona na Fejsbuku.

Spoljni pritisak neće riješiti spor

Novinar Željko Pantelić rekao je “Vijestima” da Crna Gora ne bi trebalo da se osloni samo na pritisak iz EU i najvažnijih država članica na Hrvatsku u rješavanju spora, ocjenjujući da bi to bila previše hazarderska politika, imajući u vidu ulog koji je u igri.

Naveo je da je Hrvatska izolovana u EU po pitanju Crne Gore, ali da je ta izolacija pasivna - odnosno da Zagreb ne trpi ozbiljniji pritisak da promijeni odnos prema Crnoj Gori.

“Valja napomenuti da zvanični Zagreb ne trpi nikakav pritisak ni iznutra, jer nijedna politička snaga u Hrvatskoj, izuzimajući par javnih ličnosti, nema konstruktivan, a kamoli blagonaklon stav prema Podgorici. Zaoštravanje odnosa i pojačavanje pritiska Hrvatske, njene rigidnosti kao i sklonost pojedinih zvaničnika Hrvatske da se ponašaju paternalistički prema Crnoj Gori - bilo je očekivano i na to se mora računati do kraja”, dodao je.

Pantelić je pojasio da je ove sedmice došlo do eskalacije jer se u Hrvatskoj obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, te da su - budući da su na vlasti u Zagrebu koalicija desnice i ekstremne desnice i da je za njih, kaže sagovornik, svaka vlast u Podgorici problematična ako nije otvoreno antisprska - pojačana retorika i bildovanje “patriotizma” neizbježni.

On navodi da bi vlasti u Podgorici trebalo da “okrenu priču” i da otvorena pitanja s Hrvatskom pomjere iz narativa ispunjavanja uslova ili “ponižavanja” u pozitivan pristup “ispravljanja grešaka” koje su napravile vlasti Crne Gore u prvoj polovini devedesetih.

“U tom kontekstu, Podgorica bi trebalo da isplati odštetu osobama koje su bile zatvorene u logoru Morinj. Postoji praksa koju je utvrdio Međunarodni sud u Hagu o visini obeštećenja i nju treba ispoštovati. Sve crnogorske institucije treba da iznesu u javnost i predaju na uvid hrvatskim kolegama sva dokumenta i drugi materijal vezan za nestalih 14 osoba. U interesu Crne Gore je da procesuira ljude koji su odgovorni za ratne zločine, a nalaze se na teritoriji Crne Gore”, rekao je.

'Blokiranje Podgorice ne bi bilo od koristi za Plenkovićeve evropske ambicije': Pantelić
"Blokiranje Podgorice ne bi bilo od koristi za Plenkovićeve evropske ambicije": Pantelićfoto: Privatna arhiva

Pantelić kaže da bi zahtjev Hrvatske za povraćaj imovine hrvatskim porodicama trebalo iskoristiti da se svim porodicama u Crnoj Gori, gdje je to moguće, vrati nezakonito oduzeta imovina ili da neko obeštećenje.

“Brod ‘Jadran’ treba vratiti Hrvatskoj, on nema istorijsku ili upotrebnu vrijednost za Crnu Goru, osim što je zloupotrebljavan za krijumčarenje droge tokom vlasti DPS-a (Demokratska partija socijalista). Oko pitanja kopnene granice Podgorica ne treba da dovodi u pitanje izvještaj Badinterove komisije, dok za morsku granicu treba da se ide na međunarodnu arbitražu”, smatra on.

Ako bi Podgorica uradila sve navedeno, sagovornik ističe da bi lopta bila prebačena u dvorište Hrvatske i da bi tada izolovanost Zagreba dobila novu dimenziju, dodajući da bi prema njegovim saznanjima, u pomenutom scenariju članice EU i evropske institucije pasivnu izolaciju Zagreba transformisali u aktivan pritisak.

“Dakle, Crna Gora će moći da računa na pomoć institucija EU i najvažnijih država članica, počev od Njemačke, samo ako pokaže maksimalnu konstruktivnost i riješenost da pronađe prihvatljiva i razumna rješenja”, podvukao je.

Zagreb za deblokadu Poglavlja 31 traži, između ostalog, i povraćaj imovine oduzete Hrvatima u Crnoj Gori, obeštećenje bivših morinjskih logoraša, rasvjetljavanje sudbine nestalih tokom rata u Hrvatskoj...

Trodecenijski problem

Nakon raspada Jugoslavije i ratnih sukoba devedesetih, poluostrvo Prevlaka bilo je pod nadzorom posmatrača Ujedinjenih nacija. Dvije države su 2002. usaglasile Protokol o privremenom graničnom režimu, kojim je uređen način kontrole kopnenog i morskog prostora do postizanja konačnog sporazuma.

Hrvatskoj su u okviru tog režima pripali kopneni dio poluostrva i morski pojas od oko 500 metara na ulazu u Boku. Dio akvatorijuma sa unutrašnje strane poluostrva obuhvaćen je posebnim režimom. Nakon obnove nezavisnosti 2006, Crna Gora preuzela je pregovore o konačnom razgraničenju.

Nekadašnji premijeri dviju država, Milo Đukanović i Ivo Sanader, dogovorili su 2008. da se pitanje morske granice riješi pred Međunarodnim sudom pravde, ali predmet nikad nije stigao u Hag.

Nesuglasice oko granice imaju značaj i za korišćenje prirodnih resursa Jadranskog mora, uključujući potencijalna nalazišta nafte i gasa, kao i za planiranje energetskih i drugih infrastrukturnih projekata u podmorju.

Hrvatima je granica ključna

Željko Pantelić je kazao da se od početka spora između Zagreba i Podgorice znalo da će pritisak Hrvatske rasti kako se bliži kraju pregovora, pa da su zato iz EU i savjetovali crnogorsku vladu da riješi prije kraja ljeta sporna pitanja, dodajući da je bilo jasno da je ključno hrvatsko pitanje ono vezano za granicu.

"O tome smo već u 'Vijestima' pisali, ali nije zgoreg podsjetiti - Zagreb želi da kreira analogiju sa Crnom Gorom koju će kasnije primijeniti sa Srbijom, ako i kad Srbija dođe na prag članstva u EU. Takođe, diplomatska pravila igre u ovakvim situacijama nalažu da se polazi od riješavanja najlakših pitanja dok se najteža čuvaju za kraj jer sa satom koji otkucava isticanje roka, zainteresovani akteri, pogotovo oni koji se nalaze u slabijem položaju, skloniji su popuštanju i kompromisu u korist jače strane. Dakle, savjet naklonjenih članica EU Crnoj Gori je: ne potežite pitanje kopnene granice, a za granicu na moru je legitimno tražiti međunarodnu arbitražu jer je ostrvo Mamula u međuvremenu od napuštenog 'kamenjara' postao turistički kompleks i samim tim po konvenciji iz Montego Beja je legitimna tačka za određivanje srednje linije i granice na moru", naveo je on.

Pored Crne Gore i Slovenije, Hrvatska ima neriješena granična pitanja i sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom.

Sa Srbijom je sporna granica na Dunavu. Hrvatska se poziva na katastarske granice, dok Srbija zastupa stanovište da bi granica trebalo da prati sadašnji tok rijeke.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su 1999. godine sporazum o državnoj granici, ali on nije ratifikovan. Otvorena pitanja odnose se, između ostalog, na pojedina područja uz rijeku Unu i u blizini Neuma.

Gorčević: Vodimo dijalog, ako ne bude rješenja - idemo na sud

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče na konferenciji za novinare u Briselu da se vodi dijalog s Hrvatskom i da će se ako ne nađu prihvatljivo rješenje za granicu - ići na međunarodni sud.

Gorčević je rekla da Crna Gora prihvata Badinterova načela i poštuje teritorijalni integritet Hrvatske.

“Naš stav je da želimo da riješimo i pitanje granice na moru i pitanje granice na kopnu”, navela je.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos kazala je da ako se dvije države odluče za arbitražu, svi će pratiti taj proces.

“Važno je da se dođe do rješenja koje će omogućiti Crnoj Gori da zatvori pregovaračka poglavlja”, rekla je Kos.

Crna Gora je juče na međuvladinoj konferenciji zatvorila dva poglavlja u pregovorima s EU, pa je brojka zatvorenih poglavlja sad 25, što znači da preostaje još osam.

Pantelić: Sreća da je Plenković na čelu hrvatske Vlade

Željko Pantelić rekao je da je sreća za Podgoricu da je na čelu vlade Hrvatske Andrej Plenković, navodeći da Plenković ima velike ambicije kad je u pitanju njegova budućnost u EU, te da je svjestan da njegove šanse da bude izabran na jednu od najvažnijih funkcija u EU zavise od toga kako će se ponašati prema Crnoj Gori.

“Svakako da blokiranje Pogorice i osujećivanje plana EU da potpiše pristupni sporazum sa Crnom Gorom u junu sljedeće godine, koje bi nanijelo veliku štetu geoplitičkim ambicijama EU, ne bi bili od pomoći Plenkoviću za realizaciju ličnih ambicija, ali i promociji Hrvatske u samoj EU s dobijanjem jednog od ključnih mjesta u evropskim institucijama”, kazao je.

Pogledajte još: