Govor mržnje je preplavio internet. Djeca i tinejdžeri su žrtve sajber nasilja. U Crnoj Gori nema zakonskih propisa koji bi sprječili on-line mržnju... Međutim, postoji grupa aktivista koja je prepoznala problem i odlučila da sprovede akcije kojima bi društvene mreže i crnogorski portali postali bezbjednije mjesto za njihove vršnjake.
Njih dvadesetak je Međunarodni dan ljudskih prava iskoristilo da učestvuje na radionici “Suzbijanje govora mržnje na internetu” koju je uz podršku Savjeta Evrope organizovala NVO Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE).
Kako većinu svog slobodnog vremena provode na internetu nije im bilo teško da prepoznaju da su glavni centri govora mržnje društvene mreže Facebook i Twitter, na kojima većina njih ima aktivan nalog, preko Youtube kanala na kojem svakodnevno slušaju muziku, do informativnih portala i foruma gdje korisnici komentarišu postavljeni sadržaj.
“Lakše je kritikovati u on-line svijetu. Niko te ne zna. Ljudi pod imenom i prezimenom se ne usuđuju javno da izgovaraju takve stvari“, kazala je Milena, jedna od učesnica koja smatra da govor mržnje “ne poznaje granice”.
“Ima ga svuda. Na svakoj stranici. Mada na portalima se aktiviraju administratori, pa ih uklone...”, dodaje Bojana, učesnica koja tvrdi da reaguje kad god primjeti govor mržnje.
Tokom tri dana koliko je trajala radionica o govoru mržnje ovih mladi ljudi iz različitih krajeva Crne Gore postavljaju su brojna pitanja i pokušavali da daju odgovor na njih.
Posebno će, smatraju, koristiti njihovim vršnjacima koji tek kreću sa edukacijom... O tome zašto mladi na društvenim mrežama i portalima šire govor mržnje, učesnici radionice navode da su ljudi neobaviješteni i da nemaju svijest o tome da je to nešto loše.
“Eto taj Ivan je u prošloj emisiji ugostio Milorada Dodika koji je kazao da se u Sarajevu osjeća kao u Teheranu. Svi su se nasmijali. Emisija je nevjerovatno popularna. To su mladim ljudima idoli i niko ne vidi u tome problem“
“Kada biste razmišljali o toj osobi vidjeli biste da ima neki problem”.
Mentalitet je i uzrok mržnje.
“To je mentalitet stada, ako jedan kaže: 'U** Srbina i drugi to napiše”, pojasnila je Milena.
Uz to postoje i poznate ličnosti poput pjevača i frontmena “Riblje čorbe” Bore Đorđevića ili voditelja Ivana Ivanovića koji otvoreno šire mržnju.
“Eto taj Ivan je u prošloj emisiji ugostio Milorada Dodika koji je kazao da se u Sarajevu osjeća kao u Teheranu. Svi su se nasmijali. Emisija je nevjerovatno popularna. To su mladim ljudima idoli i niko ne vidi u tome problem“, kazala je jedna od učesnica.
Mržnja se, navode učesnici, širi po različitim osnovama i njena meta su manjinske kategorije.
“Mržnja se širi na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj, seksualnoj osnovi... Meta vrijeđanja su razne manjinske grupe poput LGBT osoba, osoba sa invaliditetom, Roma, Muslimana... Sve osobe koje se po nečemu razlikuju i koje ne izgledaju i ne ponašaju se onako kako je to društveno prihvatljivo".
Mržnja se širi na različite načine. Kao najupečatljivije, učesnici radionice navode primjere u kojima nepoznate osobe iz škole prave lažne profile, šire netačne informacije o drugarima, navodeći njihova imena i prezimena.
“Kao što djecu uče kad prelaze ulicu lijevo i desno, roditelji ih tako moraju naučiti da se snalaze na internetu“
Polaznici radionice imaju i savjet za roditelje.
“Kao što djecu uče kad prelaze ulicu lijevo i desno, tako ih moraju naučiti da se snalaze na internetu“, savjetovala je Nataša, ljubiteljka društvenih mreža.
U projektu će, pored mladih iz Crne Gore, učestvovati mladi iz svih zemalja članica Savjeta Evrope. Oni će napraviti Evropsku omladinsku medijsku kampanju koja će biti prilagođena nacionalnim okvirima kako bi se ova problematika približila i mladima u svim krajevima Crne Gore.
Kroz brojne akcije učesnici projekta će pokušati da doprinesu smanjenju govora mržnje na internetu i da skrenu pažnju vlastima na taj problem i potrebu da se što prije preduzme nešto po ovom pitanju.
“Ovo će biti kampanja za slobodno izražavanje na internetu, ali sa jasnom porukom protiv svih oblika rasizma i diskriminacije”, poruka je sa radionice.
Problemi mladih rijetko koga zanimaju
Nije teško reagovati na govor mržnje koji se događa u on-line svijetu: Pišite administratoru Facebooka ili Twittera, Youtubea ili informativnog portala gdje ste vidjeli govor mržnje.
“Evo ja reagujem svaki put kad primijetim da je neko od mojih učenika žrtva nasilja na internetu ili kad se prave lažni profili koji služe za širenje dezinformacija o učenicima”, kazala je Dejana, nastavnica koja sa djecom priča o sajber opasnostima.
Ipak u offline svijetu nije lako. Rijetko ko reaguje jer ne zna kome se može obratiti. Zakonski propisi ne postoje, institucije se ne bave internetom i problemima virtuelnog svijeta. Rijetko koga zanimaju problemi sa kojima se mladi suočavaju.
A ako ne reagujemo, da li na taj način podržavamo govor mržnje?
“Da, moramo reagovati. Možda osoba koja to piše nije svjesna šta je uradila ili nije dovoljno edukovana da prepozna da je to što piše loše”.
Šta da radite ako ste žrtva on-line nasilja
"U slučaju da ste žrtva nasilja na internetu, slučaj bi trebalo da prijavite Upravi policije, koja je nadležna za procesuiranje slučaja.
Ako je u pitanju prekršaj, podnosi se prekršajna prijava područnom organu za prekršaje (ima ga svaka opština), a ako sumnjate u postojanje elemenata krivičnog djela, o svemu obavijestite dežurnog osnovnog državnog tužioca koji onda, po prijemu svih informacija, odlučuje o tome da li će ili ne podići optužnicu”, saopšteno je učesnicima radionica kao zvanični odgovor institucija.
Galerija
Bonus video:
