Već u utorak na dnevnom redu Skupštine naći će se izmjene Zakona o eksproprijaciji koje daju Vladi široke mogućnosti da nešto proglasi javnim interesom kako bi nekom oduzela imovinu, skraćuju se rokovi za postupak eksproprijacije, vlasnik imovine moći će da se žali na visinu naknade za oduzetu imovinu, ali to ne odlaže postupak eksproprijacije, a taj za koga se oduzima zemljišta moći će čak da uđe u posjed te imovine i prije pravosnažanosti rješenja o eksproprijaciji.
Ovakve izmjene zakona predložila je grupa poslanika DPS-a Predrag Sekulić, Marta Šćepanović, Željko Aprcović, Nikola Rakočević i Jovanka Laličić. Vlada je na ove predloge preksinoć dala pozitivno mišljenje, juče ga je podržao Odbor za ekonomiju, a pred poslanicima je već u utorak.
Prije tri godine Vlada je pokušala da provuče sličan zakon u Skupštini, a sada skoro isti tekst zakona predlaže grupa njenih poslanika čime se izbjegava organizovanje javne rasprave. Nakon protesta više udruženja građana, mišljenja ombudsmana da izmjene krše ustavna prava građana, negativnih kritika predstavnika EU, ali i približavanja izbora, izmjene zakona su povučene iz procedure.
Tadašnji premijer Milo Đukanović podržavao je ovakve izmjene zakona navodeći da će one rješiti veliku biznis barijeru jer su vlasnici zemljišta na primorju, kako je kazao, ucjenjivali investitore razvojnih projekata što je sprečavalo njihov početak. Prema ovim izmjenama javni intres bio bi i izgradnja hotela ili vila i stanova za prodaju ako vlada tako odluči. Jedan od projekata za koji je rekao da je od “javnog interesa” je da se veliki zemljišni kompleks na Buljarici da kompaniji CDC International Corporation (CDCIC) registrovane na Kajmanskim ostrvima. Autor plana koji na Buljarici omogućava gradnju na više od devet miliona kvadrata poslovnog i stambenog bio je RZUP čiji je vlasnik Aco Đukanović, pravni zastupnik CDCIC-a bila je Ana Đukanović, a njihov brat tadašnji premijer Milo Đukanović je razgovarao sa investitorom i predložio izmjene zakona.
Prema predloženim izmjenama, investitor će moći da od Vlade traži da na nečijoj privatnoj svojini proglasi da je javni interes da on gradi turističke ili stambene objekte i da u kratkom roku dobije to zemljište. Vrijednost obeštećenja određivaće komisija, čije troškove rade snosi taj investitor koji je tražio eksproprijaciju. Vlasnik nema pravo da se pogađa o cijeni, a čim investitor uplati cijenu koju je predložila komisija, može da preuzme imovinu.
Prije tri godine više udruženja i neformalna grupa građana “Naša ognjišta” pokrenula je kampanju protiv ovakvog predloga.
Član te grupe Božidar Čarmak kazao je juče “Vijestima” da su iznenađeni da se ponovo predlaže zakon za koji je ombudsman kazao da krši Ustav i protiv kojega se izjasnila i Evropska komisija.
“Sramno je predložiti bez javne rasprave ovakav zakon, koji grubo zadire u pravo privatne svojine i ruši sam smisao moderne države i njene postulate. Osjetljivo je i kada se nečija imovina oduzima za stvarni javni interes, za gradnju škola, bolnica i infrastrukture, a ne kada se proglašava da je javni interes da na svom zemljištu ne gradi njegov vlasnik već neko drugi. Pritom se ostavlja prostor da se manipuliše vrijednošću imovine”, kazao je Čarmak.
On je kazao da će ponovo pokušati da se organizuju kako bi narednih dana skrenuli pažnju domaće i evropske javnosti na štetnost ovakvih izmjena zakona, grubo kršenje Ustava i prava svojine, što je jedna od osnovnih vrijednosti na kojima počiva i Evropska unija.
Pred poslanicima i zakup Bjelasice za Uljaja i Bećirovića
Odbor za ekonomiju juče je dao saglasnost i na predlog odluke o davanju na 90 godina 272 hiljada kvadrata zemljišta kod budućeg skijališta 1600 u Kolašinu za gradnju turističko-stambenog naselja.
Jedini ponuđač za zakup ovog atraktivnog zemljišta je konzorcijum firmi Gener2 iz Tirane, čiji je vlasnik albanski biznismen Baškim Uljaj i “Ski resort Kolašin 1600” iz Kolašina u kojem 85 odsto vlasništvo ima kiparska firma Caldero Trading Limited, povezana sa Zoranom Ćoćom Bećirovićem. Prema informacijama „Vijesti”, Uljaj je većinski gazda u konzorcijumu i on ulaže novac, a „Skijalište 1450”, odnosno firma sa Kipra, manjinski na osnovu „ideje i omogućavanja posla”.
Državni budžet će od ovog posla dobiti 10 centi po kvadratu zakupljenog zemljišta i 0,1 odsto od neto dobiti investitora. To je godišnje od zakupa 27 hiljada eura i hiljadu eura od svakog miliona kojeg zarade ova dvojica biznismena.
Ugovorom je predviđeno i da zakupodavac neće plaćati poreze i druge dažbine, koje budu postojale nakon sklapanja ugovora. To znači da ukoliko se uvede neka nova dažbina ili poveća stopa u narednih 90 godina, zakupodavci je neće plaćati.
Lokacija koja je data u zakup je na obroncima Bjelasice, udaljena 12 kilometara od centra Kolašina i 2,3 kilometra od postojećeg skijališta Kolašin 1450. Planskim dokumentom predviđeno je da se na njoj može graditi hotel, apartmani i vile ukupne površine 74 hiljade kvadrata.
U neposrednoj blizini ove lokacije Vlada državnim novcem gradi skijalište Kolašin 1600 i infrastrukturu do budućeg naselja.
Bonus video:
