"radoznali" robot

Američki robot "Curiosity" stiže na Mars

"Spuštanje robota "Curiosity" na Mars je dosad najteži NASA-ina zadatak u istoriji istraživanja svemirskih planeta pomoću robota", ističe u saopštenju NASA
71 pregleda 9 komentar(a)
Ažurirano: 22.07.2012. 17:12h

Američki robot "Curiosity" je na planiranoj putanji po kojoj za manje od dvije nedjelje treba da stigne na Mars, na koji će se spustiti 6. avgusta kada će početi do sada neviđeno dvogodišnje naučno istraživanje u potrazi za dokazima o postojanju života na toj planeti, javlja američka svemirska agencija NASA.

Slijetanje na tlo Marsa nije lak zadatak, ističu rukovodioci misije.

"Spuštanje robota "Curiosity" na Mars je dosad najteži NASA-ina zadatak u istoriji istraživanja svemirskih planeta pomoću robota", ističe u saopštenju Džon Gransfeld, zamjenik direktora za naučne misije.

"Curiosity" koji je 26. januara 2011. lansiran iz Kejp Kanaverala, najteži i najsavremeniji istraživački uređaj sa šest točkova koji je dosad poslan na neku planetu, treba da sleti na površinu Marsa 6. avgusta oko 7.31 sati po srednjoevropskom vremenu, blizu planinskog masiva Šarp (visok 5.000 m), u krater Gale, nakon pređenih 570 miliona kilometara.

Vođe misije napominju da je "Curiosity", za razliku od ranijih sondi, pretežak da bi se udar pri slijetanju mogao ublažiti vazdušnim jastucima.

Inženjeri NASA-e u "Jet Propulsion Laboratory"-ji (JPL) u Pasadeni, u Kaliforniji, konstruisali su neku vrstu "dizalice" sa potisnim retroraketama kako bi se robot veličine omanjeg auta lagano spustio na površinu crvene planete.

Pri kraju spuštanja otvoriće se i ogromni padobran i tih sedam minuta usporenog pada kroz atmosferu Marsa biće kritičan period u kojem će se brzina svemirskog broda smanjiti sa 21.243 km/h na svega 2,74 km/h.

Tih sedam minuta su "najosjetljiviji dio čitave misije", rekao je Pit Tezinger, vođa projekta u JPL-u.

Do sada je bilo 45 misija na Mars, od toga 26 neuspješnih

Cilj svih misija je više manje uvijek bio isti - pronaći bilo kakve tragove i dokaze postojanja života. Nisu sve misije na Mars bile uspješne, a najnoviji primjer je ruska svemirska letjelica Fobos-Grant, koja je neslavno završila nakon što nije uspjela izaći iz Zemljine orbite.

Slanje misija na Mars nije jednostavno i kao i za sve druge stvari koje radimo, tako postoji i savršen trenutak za slanje misija na Mars sa Zemlje. To znači da se čeka kad su planete Zemlja i Mars više manje poravnati, odnosno najbliže jedna drugoj, kako bi se lansirala letjelica.

Otprilike svakih 26 mjeseci na Zemlji, otvori se jedan takav "prozor" za lansiranje letjelica na Mars. Sva ostala lansiranja značila bi veliku potrošnju energije, odnosno goriva.

NASA je imala najviše uspjeha u misijama na Mars, ali oni nisu prvi počeli da šalju sonde prema Crvenoj planeti. Bili su to Rusi, koji su 10. oktobra 1960. godine započeli trku na Mars lansiranjem sonde Mars 1M No.1.

Međutim, iako su uspjeli da naprave sondu, dogodio se kvar i lansiranje je neuspješno završilo.

U naredne dvije godine Rusi su pokušali još četiri puta, ali su svi pokušaji završeni bez uspjeha.

Tek 5. novembra 1964. godine NASA je pokušala s Marinerom 3, ali je i njihova prva misija završila neuspješno već na samoj lansirnoj rampi.

Svega 23 dana kasnije NASA uspješno lansira Mariner 4, koji 14. jula 1965. godine uspješno stiže do Marsa i radi prelet i na Zemlju vraća 21 fotografiju Crvene planete. To je ujedno i prvi uspjeh čovjeka u osvajanju Marsa.

Ukupno je, do sada, poslano 45 misija na Mars, a od toga njih 26 je završilo neuspjehom ili samo djelimičnim uspjehom.

Na Ruske pokušaje otpada čak 19 neuspješnih misija na Mars, odnosno ni jedna njihova misija na Mars nije bila u potpunosti uspješna. Time se mogu pohvaliti samo NASA i ESA s dvije uspješne misije na Marsu.

Galerija

Preporučujemo za Vas