Astronom Fil Plejt kaže za BBC da se danas ne postavlja pitanje da li ćemo stići do Mjeseca, već kako, kada i zašto bismo to činili. Prema njegovim riječima, mogući su mnogi scenariji koji bi doveli do novih težnji da „okupiramo“ Mjesec: ekonomski razvoj koji bi doveo do ambicioznih istraživanja svemira, napredak u tehnologiji koji bi uslovio drastično smanjenje koštanja lansiranja letjelica sa zemlje ili otkriće nekih resursa na Mjesecu koji bi bili od vitalnog značaja za Zemlju.
"Prije nego što počnemo da razgovaramo o selidbi na Mjesec, moramo prije svega da se zapitamo zašto bismo to uopšte radili. Gledajući unazad kroz gotovo 60 godina istraživanja svemira, odgovor je očigledan - satelitska komunikacija, prognoziranje vremenskih prilika, razumijevanje klimatskih promjena, momentalno emitovanje radija i televizije, GPS tehnologija, izrađivanje detaljnih mapa Zemlje, upozoravanje na katastrofe, prikupljanje podataka za vladine obavještajne službe - to su samo konkretne prednosti nadgledanja Zemlje iz svemira", smatra Plejt.
Istraživanje svemira nije samo dobra ideja, već je donijelo i značajne promjene u životu na Zemlji. Realne koristi od svemirskog istraživanja uočljive su u kompjuterskoj tehnologiji i kamerama mobilnih telefona - direktnom nasljeđu tehnologije razvijene za svemirski vještački satelit Habl (Hubble), kao i u medicini - infracrveni termometri za uši ili LED uređaji za tretman mišićnih tegoba.
"Ali mi smo na Mjesecu bili već šest puta. Zar već nismo bili tamo i to uradili? Daleko od toga, čak i Apolo 17, najduža misija, tamo je bila svega tri dana. Mjesec ima površinu od 38 miliona kvadratnih kilometara, tako da smo samo zagrebali jedan djelić. Naučno gledano, Mjesec je fascinantan. Iako smo poprilično sigurni da je nastao sjedinjenjem materijala koji su odletjeli sa zemlje u masivnoj eksploziji prije više milijardi godina, mi to ne znamo tačno. A s obzirom da nema atmosferu koja bi razjela njegovu površinu, Mjesec je kao istorijska knjiga Sunčevog sistema", rekao je Plejt.
Znamo da ima dosta zaleđene vode na Mjesecu i da stijene u sebi imaju zarobljene zalihe kiseonika.
Kako je obrazložio Plejt, postoji još jedan razlog koji bi mogao da donese najozbiljniju prevagu argumentaciji za život ljudi u svemiru. Između Marsa i Jupitera, oko Sunca, kako je dodao, kruži više milijardi asteroida i komada stijena, prečnika veličine do 1.000 kilometara.
"Mnogi od njih su stjenoviti, ali čak i takvi primjerci u sebi imaju korisne sastojke, kao što su voda, kiseonik, vodonik, pa i plemenite metale i mogli bi biti iskorišćeni kao zalihe za ekspedicije u dalekom svemiru. S obzirom da se mnogi takvi asteroidi i stijene kreću u orbitama koje su blizu Zemlje, mogli bi da budu još lakše mete za brodove koji bi iskorišćavali njihove zalihe", precizirao je Plejt.
Kompanija "Planeteri risursis" (Planetary Resources), kako je naveo, najavila je da planira da uradi upravo to.
Ideja kompanije je da minira asteroide u blizini Zemlje i da na njima stvori skladišta kiseonika, vode i ostalih zaliha za buduće svemirske misije.
Jedna od ideja je da se plemeniti metali koji bi se dobijali miniranjem takvih nebeskih tijela iskoriste na licu mjesta za izgradnju struktura u svemiru, kao na primjer velikih letjelica, gigantskih teleskopa ili svemirskih stanica. Naime, kako objašnjava Plejt, to bi bilo daleko jeftinije nego da se materijali sa asteroida šalju na Zemlju gdje bi se gradile konstrukcije i ponovo slale u svemir.
Ideja je da se minirani metali šalju na Mjesec, koji bi zbog svoje male gravitacije i nedostatka vazduha predstavljao idealno gradilište. Izgradnja svih mogućih struktura, uključujući i svemirska vozila, na Mjesecu bi bila neuporedivo jeftinija nego na Zemlji.
Primjer još jedne prednosti Mjeseca i njegove atmosfere je neuporedivo lakša mogućnost polijetanja nego sa Zemlje, navodi Plejt, podsjećajući da je za misiju na Mjesecu za polijetanje sa Zemlje neophodno da ogromna Saturn V raketa puna goriva transportuje mali Apolo modul, koji se zatim sam vrati na našu planetu.
"Potrebno je da imamo takav mentalitet koji ne podrazumijeva kratkoročne ciljeve... već dugoročne planove u kojima bi svaki korak bio podnošljiv i izvodljiv. Odlazak na Mjesec imao bi mnogo prednosti i mislim da bi se na duge staze pokazao kao isplativa avantura", zaključio je Plejt.
Bonus video:
