Ponovno potenciranje nacionalnih pitanja u Crnoj Gori građanima neće ništa dobro donijeti i obično se za njima poteže da se sakriju neke druge teme, ocjene su više sagovornika.
Posljednjih sedmica ponovo je otvoreno pitanje crkve na Rumiji i njenog uklanjanja, Vlada je spremila predlog izmjena zakona o državnim simbolima koji propisuje visoke kazne za nepoštovanje, Bošnjačka stranka je tražila da se na državnu zastavu doda polumjesec...
Sociolog Andrija Đukanović rekao je da od “potezanja identitetskih pitanja svi političari profitiraju, ali ostaju neriješena važnija pitanja, koja će pogoditi građane, bez obzira na naciju”.
“Naravno da negdje u suštini ovo znači da ona mnogo važnija pitanja ostaju neriješena i da se iza priče o identitetu završavaju mnoge stvari koje će nas sve zajedno pogoditi bez obzira na naciju. Tačno je i to da svi profitiraju od priče dok narod ostaje na istom mjestu ili im je čak još gore. Smiješno je pričati o identitetu u situaciji kad smo svi, pogođeni dugogodišnjom krizom, izgubili onaj osnovni identitet”, kazao je Đukanović.
Sličnu tezu nedavno je iznio i heraldičar Aleksandar Samardžić, koji je TV Vijesti kazao da otvaranje pitanja državnih simbola predstavlja “organizovano skretanje pažnje sa nekih gorućih tema”.
Andrija Đukanović kaže kako “ više nije bitno koju ideologiju podržavamo”.
“Dok mi još uvijek vodimo bitke iz prošlosti, sadašnjost i budućnost su nam pod velikim znakom pitanja. Mladi ljudi čekaju na birou. Penzioneri jedva sastavljaju kraj s krajem, radnicima nedostaju osnovna prava, budžet krčmi kako ko stigne. Za sve to vrijeme mi raspravljamo o partizanima i četnicima. Vlast i opozicija igraju oprobane igre od kojih imaju koristi. To su po mom skromnom mišljenju i sa jedne i sa druge strane lideri veoma ograničenih vidika koji evo skoro trideset godina ne nude građanima ništa konkretno osim ponavljanja istih i besmislenih priča ko je ko, ko je izdajnik a ko patriota. Nažalost ne vidim da ćemo skoro završiti ovu priču. Do tada će kolektivni interesi biti zanemareni u korist sitnih i pojedinačnih”, rekao je Đukanović.
Iz Demokratskog fronta i Srpskog nacionalnog vijeća najavili su proslavu stogodišnjice Podgoričke skupštine, a premijer Duško Marković je nedavno sa godišnjice proslave parlamentarizma poručio da oni koji slave taj jubilej “žele da izbrišu ime Crne Gore”.
Iz Vlade je prije dva dana indirektno potvrđeno da su Agencija za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije zaključile da su srbijanski intelektualci Matija Bećković, Čedomir Antić,Aleksandar Raković i Dejan Mirović nepoželjni u Crnoj Gori, jer ne poštuju državu i njene institucije.
Objasnili su da je njihova ustavna obaveza da štite nacionalnu bezbjednost i ugled i dostojanstvo države, ali nisu konkretno saopštili da li je Crna Gora i na koji način ugrožena od Bećkovića, Rakovića, Antića i Mirovića. Iako je ministar policije Mevldun Nuhodžić poslanicima u Skupštini rekao da nema spiska nepoželjnih, nije isključio mogućnost da ga možda neće biti.
Četvorica srbijanskih intelektualaca pozvana su na događaje povodom proslave 100. godišnjice Kraljevine SHS, za koju zvanična Crna Gora tvrdi da joj je oduzela državnost.
Bivša predsjednica Građanskog saveza Srbije Vesna Pešić za “Vijesti” kaže da ne razumije zabranu ulaska u Crnu Goru četvorici građana Srbije. “Ja nisam razumjela tu zabranu, jer ne znam šta bi Crnoj Gori naškodilo prisustvo tih ljudi na skupu onih koji obilježavaju prisajedinjenje Crne Gore Srbiji, odnosno Jugoslaviji. Pošto znamo da postoje stranke u Crnoj Gori koje se izjašnjavaju kao srpske, one imaju pravo da taj događaj ujedinjenja obilježe, a pozvani gosti iz Srbije ne bi nanijeli nikakvu štetu prisustvom na tom skupu”, smatra poznata aktivistkinja za ljudska prava.
Ona podsjeća da je protivnik nacionalističke politike, ali da zabrane, kao ni njeno isticanje nijesu donijele nikakvo dobro do sada.
Zbog oživljavanja nacionalne priče u državi koja se hvali da je u ispunjavanju evropskih i demokratskih vrijednosti lider u regionu, “Vijesti” su zatražile mišljenje najmanje 10 sociologa, istoričara, komunikologa i bivših mirovnih aktivista iz Crne Gore. Većina njih nije bila spremna da saopšti svoj stav.
Srpski nacionalni savjet juče je objavio da je uputio pritužbu kancelariji ombudsmana, tražeći da zaštiti srpski narod u Crnoj Gori “od galopirajuće diskriminacije, kojoj je već duže vremena izložen”.
Od ANB do poezije, nije tanka linija
Bivši poslanik i predsjednički kandidat opozicije Mladen Bojanić kazao je da ga zabrana ulaska državljanima Srbije ne iznenađuje i da će rezultirati materijalom za sluđivanje javnosti u tri dnevnika na Javnom sevisu.
“Ništa iznenađujuće, sa jedne strane, uobičajeno je da književnike pamtimo po djelima, a one koji ih zabranjuju po njihovim nedjelima. Sa druge strane, premijer je svoju političku karijeru gradio na uhođenju, privođenju, represiji i zabranama, pa ne možemo očekivati da se promijeni preko noći. Od ANB do poezije, nije tanka linija”, poručio je Bojanić.
Služba procjenjuje, policija daje mišljenje ko ugrožava državu
Mišljenje o zabrani ulaska u državu daje Uprava policije, na osnovu bezbjednosne procjene koju im dostavlja Agencija za nacionalnu bezbjednost. ANB po službenoj dužnosti prikuplja podatke o osobama koje mogu biti bezbjednosno rizične, odnosno kriminalcima, obavještajcima drugih službi i pripadnicima takozvanih radikalnih političkih grupacija. U slučaju četvorice intelektualaca iz Srbije, nije objašnjeno da li je ANB samoinicijativno dostavila mišljenje UP da su oni opasni po nacionalnu bezbjednost, ili je to zatraženo od nje.
Pešić: Podržavam zvaničnu Crnu Goru, ali nijesam od juče
“Nikom nije novo da ima Crnogoraca koji se izjašnjavaju kao Srbi, kao činjenica da je bilo više srpskog nacionalizma u Crnoj Gori nego u samoj Srbiji. Meni su na jednom ljetovanju 2006. u blizini Herceg Novog, vikali neki mladići “izdajnice”. Sve to znamo. Ja odobravam zvanično opredjeljenje Crne Gore pod vođstvom Đukanovića, ali moramo biti svjesni da ima dosta onih koji su srpski orijentisani i to ne treba braniti, niti njihove skupove i dolazak gostiju iz Srbije koji bi više voljeli da su Srbija i Crna Gora ostale jedna džava. U principu sam protiv zabrana okupljanja koja ne izazivaju nered, agresivnost i vrijeđanje. Utoliko je ta zabrana pogrešna. Ja podržavam zvaničnu Crnu Goru, ali nisam od juče da ne znam da su nas Crnogorci prozivali i Crnu Goru nazivali srpskom Spartom. Crna Gora mora da prihvati tu činjenicu”, rekla je Vesna Pešić za “Vijesti”.
Bonus video:
