Od obnove državne samostalnosti pomorci se, zbog neadekvatne podrške crnogorske administracije, suočavaju sa kontinuiranim opstrukcijama koje utiču na njihovo zaposlenje u stranim kompanijama. To najbolje potvrđuje činjenica da je našoj administraciji bio potreban niz godina da sprovede Direktivu EU 2008/106/EC i nakon nepotrebnog izuzeća, vrati Crnu Goru na bijelu listu pomorskih zemalja, ocijenila je Unija pomoraca Crne Gore (UPCG).
To udruženje, koje okuplja pomorce svih stručnih profila i dužnosti na brodovima, uputilo je juče dopis ministru saobraćaja i pomorstva Osmanu Nurkoviću (BS) upozoravajući ga na ozbiljnost situacije koja bi mogla dovesti do ponovnog stavljanja naših breveta (potvrde o stručnim ovlašćenjima u pomorstvu) na crne liste, te velikih problema u zapošljavanju pomoraca kod stranih poslodavaca. Pomorci od Nurkovića traže da konačno počne “na pravi način da se bavi svojim poslom kada je u pitanju pomorstvo”, a ukazali su i na neusklađenost domaćeg zakonodavstva sa evropskom legislativom.
UPCG u dopisu ističe da je tokom brojnih susreta u prethodnom periodu u ministarstvu evidentiran manjak stručnih kadrova koji bi kontinuirano, profesionalno i dosljedno mogli pratiti najnovije međunarodne propise iz oblasti pomorstva i blagovremeno reagovati na nacionalnom nivou.
“Suvišno je ponavljati da eventualne nekompatibilnosti sa međunarodnim normama, koje bi mogle biti utvrđene tokom predstojećih inspekcija, mogu rezultirati ponovnim izuzećem Crne Gore sa Bijele liste. Uzimajući u obzir da mjesta naših pomoraca lako popunjavaju sve dostupniji pomorci iz daleko-istočnih zemalja, vjerujemo da bi ponovna ekskomunikacija naših pomoraca sa međunarodnog pomorskog tržišta imala dalekosežno negativne posljedice”, piše u dopisu ministru.
Kako su naveli pomorci, ako se nastavi sa neadekvatnom kadrovskom sistematizacijom u ministarstvu crnogorsko pomorstvo će, sa međunarodnog aspekta, i ubuduće biti marginalizovano, a crnogorski pomorci izloženi teškom uslovljavanju od strane inostranih brodarskih kompanija, odnosno agencija koje posreduju prilikom ukrcaja.
Pomorci su problematičnim ocijenili i to što nedostaje komunikacija resornog ministarstva sa ostalim ministarstvima na koja se reflektuje rad pomoraca, a što vrlo često usložnjava ili pak odlaže rješavanje tih problema.
“Prvenstveno bismo pomenuli kompleksnu problematiku iz oblasti rada i socijalnog staranja te, u slučaju pomoraca, neadekvatno definisanu kompatibilnost sa sistemom medicinske zaštite. Iz naših dosadašnjih iskustava nameće se zaključak da Ministarstvo saobraćaja, kao resorno, u ovom trenutku nema dovoljno volje ili kapaciteta da bude koordinator u sistematskom sagledavanju i rješavanju potreba pomoraca”, piše u dopisu UPCG.
Na stranom tržištu radi 6.500 domaćih pomoraca
Pomorci ističu da je na međunarodnom tržištu trenutno angažovano oko 6.500 crnogorskih pomoraca i da od njihovih zarada u prosjeku živi još po pet članova porodica po pomorcu.
“Godišnje u našu ekonomiju pomorci od svojih zarada unesu par stotina miliona eura, što je gotovo ravno godišnjem iznosu priliva novca od svih direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Uprkos tome, ponorci se suočavaju sa nizom problema - prvenstveno lošim i nekoordinisanim radom državne administracije zbog kojeg vlasti država u kojima su sjedišta njihovih poslodavaca, ili čiju zastavu viju brodovi na kojima oni rade, ne priznaju crnogorske brevete. Pomorci su izloženi skupim i sporim birokratskim procedurama kod naših organa, a država toleriše javašluk i brojne malverzacije u sistemu za obrazovanje i obuku pomoraca, što dovodi do drastičnog pada njihovog stručnog kvaliteta”, navodi se u dopisu.
Bonus video:
