VIRTUELNA STVARNOST

Pretjerana upotreba interneta ima karakteristike upotrebe droge

90 odsto 16-godišnjaka slobodno vrijeme provodi igrajući kompjuterske igre, 15,6 odsto školske djece u Crnoj Gori djece igra na poker-aparatima, a 69,3 se kladi u kladionicama
156 pregleda 0 komentar(a)
internet, računar, kompjuter, zavisnost, Foto: Shutterstock.com
internet, računar, kompjuter, zavisnost, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 21.11.2011. 08:15h

Ekspanzija društvenih mreža, laka dostupnost informacija, neograničena ponuda onlajn igrica, donose sa sobom opasnost od pojave internet zavisnosti.

Riječ je o novom obliku zavisnosti koji se stvara brzo, a po posljedicama se može uporediti sa zavisnošću od psihoaktivnih supstanci, tvrde stručnjaci.

Supspecijalista za bolesti zavisnosti dr Danilo Jokić, kazao je za “Vijesti” da već neko vrijeme stručnjaci ukazuju na pojavu zavisnosti od Interneta, društvenih mreža i kockarstva.

Nevjerovatno je koliko ljudi nemaju pravu predstavu Fejsbuku. Riječ je o velikom vremenu provedenom na jednoj virtuelnoj prijateljskoj liniji, bez mogućnosti odbrane, prepoznavanja saučesnika u govoru, sa brdom prijatelja koji su apsolutno mogli da budu izmijenjenog pola, godina, socio-ekonomskog statusa

Od Interneta i društvenih mreža, posebno Fejsbuka, kazao je, najčešće su zavisni mladi.

"Nevjerovatno je koliko ljudi nemaju pravu predstavu o toj mreži. Riječ je o velikom vremenu provedenom na jednoj virtuelnoj prijateljskoj liniji, bez mogućnosti odbrane, prepoznavanja saučesnika u govoru, sa brdom prijatelja koji su apsolutno mogli da budu izmijenjenog pola, godina, socio-ekonomskog statusa. Imate virtuelnu ličnost ispred sebe, što apsolutno gura u asocijalno ponašanje", kazao je on.

Čim nema interneta eto i krize

Dr Jokić je dodao da je u svojoj privatnoj praksi imao prilike da čuje žalbe roditelja, koji su, prema njegovim riječima, problem bolje prepoznali nego država.

"Dolaze sa klincima koji pokazuju znake zavisnosti od Fejsbuka. A neki od kriterijuma za ocjenjivanje zavisnosti od Fejsbuka, uopšte društvene mreže i Interneta su povećanje vremena provedenog na Internetu, razgovor samo o tome, apstinencijalni simptomi, ako on da bi se smirio opet ide na Internet, i čak dio slobodnog vremena koristi za to, pa sve do gubitka značajnih relacija na poslu, u školi ili u poriodici", ističe dr Jokić.

Jokić objašnjava da se, kada se prekine pristup Internetu, pojave znaci apstinencijalnog sindroma: umor, nervoza, rasijanost, anksioznost, bespomoćnost, depresija, i jedino smirenje je da se Internet ponovo uključi.

Kada se prekine pristup Internetu, pojave znaci apstinencijalnog sindroma: umor, nervoza, rasijanost, anksioznost, bespomoćnost, depresija

"Internet daje mogućnost socijalne interakcije, sigurnosti i prihvaćenosti od strane nepoznatog pojedinca. Uglavnom su to introvertne osobe, one nemaju snagu i sposobnost da budu u živoj komunikaciji i nekim tradicionalnim načinima druženja, pa dobijaju sigurnost sakriveni iza ekrana", smatra dr Jokić.

Internet kao droga

Predstavnica Instituta za javno zdravlje dr Ljiljana Golubović kazala je da upotreba Interneta, pored nesumnjivo pozitivnih, ima i negativne strane.

"Obezbjeđuje da korisnik nema prepreku komuniciranja, on stvara nerealnu sliku o sebi, idealizuje i izmišlja sebe i zamišlja poželjnu sliku osobe sa kojom uspostavlja komunikaciju", kazala je ona.

Zavisnost o Internetu je veliki, ne samo individualno-zdravstveni, već i porodični, socijalni i ekonomski problem jednog društva

"A i oštećenja koja mogu nastati u organizmu i psihičkom funkcionisanju zavisnika o Internetu su vrlo slična, a pojedina čak i identična sa poremećajima i oštećenjima koja se sreću kod zavisnosti od psihoaktivnih supstanci", upozorila je ona.

Zavisnost o Internetu je veliki, ne samo individualno-zdravstveni, već i porodični, socijalni i ekonomski problem jednog društva.

"Zavisnost o Internetu je novo oboljenje koje je mnogima skoro nepoznato, a ima vrlo visok potencijal za razvijanje veoma jake psihičke zavisnosti i posljedice bolesti su ozbiljne ako se ne prepozna na vrijeme", kazala je dr Golubović.

Pio 12 litara “koka-kole” dnevno

Dr Jokić je naglasio da je pažnja stručne javnosti u posljednje vrijeme okrenuta i ka zavisnostima od “koka-kole”, kafe i određene vrste muzike.

"Ti oblici mogu da budu ozbiljan problem, jer je bilo mladih ljudi koji su konzumirali 10-12 litara 'koka-kole' dnevno, a imao sam i pacijente koji su pili čak 18-20 kuvanih kafa", rekao je dr Jokić.

Internet, igrice i poker aparati u slobodno vrijeme

Dr Golubović je kazala da u Crnoj Gori ne postoje nacionalni podaci o rasprostranjenosti zavisnosti o Internetu i kockanju među opštom populacijom ni među adolescentima.

"Međutim, istraživanja koja je sproveo Institut za javno zdravlje, a u kojima nije bio primarni cilj istražiti učestalost korišćenja kompujutera, Interneta i kockanja, pokazala su da je u strukturiranju slobodnog vremena 90 odsto 16-godišnjaka izjavilo da svoje slobodno vrijeme provodi igrajući kompjuterske igre (od toga 46 odsto skoro svakog dana), 82 odsto na Internetu (48 odsto skoro svakog dana) i 15 odsto svoje slobodno vrijeme provodi na poker-aparatima (pet odsto skoro svakog dana)", kazala je Golubović, pozivajući se na rezultate ESPAD istraživanja iz 2008. godine.

Takođe, Epidemiološka studija o korišćenju droga u populaciji školske djece u Crnoj Gori, pokazala je da da 15,6 odsto djece provodi slobodno vrijeme u igri na poker-aparatima, a 69,3 se kladi u kladionicama.

Ona je najavila da će uskoro biti poznati rezultati ESPAD istraživanja za 2011. godinu, koji su uključili set pitanja koja se odnose na učestalost upotrebe Interneta među šesnaestogodišnjacima u Crnoj Gori.

Preporučujemo za Vas